-Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Radenko Lacmanović saopštio je za „Dan” da će ta institucija Upravnoj inspekciji prijaviti Hotelsku grupu Budvanska rivijera i tražiti da se protiv njih pokrene prekršajni postupak zbog nepoštovanja Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Lacmanović pojašnjava da je Budvanska rivijera u većinskom državnom vlasništvu, ali da od javnosti kriju sve informacije o radu, uključujući ugovore, finansijske izvještaje i sve druge podatke koje im traže fizička lica, mediji ili NVO.
Preduzeće Budvanska rivijera je obveznik primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama jer država ili njene institucije imaju preko 50 odsto akcija. Vlada Crne Gore posjeduje 41,63 odsto akcija, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja 12,82, a Zavod za zapošljavanje 4,27 procenata. Kada se sve sabere zaključuje se da država posjeduje 58,72 odsto preduzeća.
– Uprkos tome što su u državnom vlasništvu, oni uporno i godinama izbjegavaju da dostave informacije o svom poslovanju. Obrazloženje za to im je da oni nijesu organ vlasti. Takođe, koriste to što je Upravni sud nama poništio rješenje jer nijesmo na adekvatan način primijenili institut konkretnog odlučivanja i njihovo je tumačenje da je Upravni sud tim rekao da oni nijesu organ vlasti – kazao je Lacmanović.
On ističe da Budvanska rivijera najdrastičninije krši zakon, iako u bordu direktora sjede tri predstavnika Vlade.
– Ne treba valjda da dokazujemo većinsko vlasništvo države u nekom preduzeću – istakao je Lacmanović.
Dodao je da Agencija ima primjedbu i na postupanje sudija Upravnog suda.
– Zakon o slobodnom pristupu informacijama reguliše način i postupak dolaska do informacija. Takođe, ovaj zakon je propisao skraćeni postupak za ostvarivanje prava javnosti da zna. Sudije Upravnog suda tako najčešće ne misle. Oni institut meritornog, odnosno konretnog odlučivanja tumače na način sa kojim se mi ne možemo složiti – upozorio je Lacmanović.
Istakao je da postoje slučajevi kada državni organi, institucije ili preduzeća ograniče pristup nekoj informaciji zato što je podnosilac dostavi nekom od medija.
– Nama ne pada na pamet da ne poštujemo odluke Upravnog suda, ali moramo progovoriti o problemu koji imamo. Nije ni realno tumačenje suda da treba da dostavljamo informacije podnosiocima zahtjeva ukoliko dođemo u njen posjed. Kada bismo to radili, postali bismo prvostepeni organ i preuzeli posao državnih institucija – izjavio je Lacmanović.
Dodao je da bi onda bilo nepotrebno imenovati u organima i lica zadužena za slobodan pristup informacijama.
– Slobodan pristup informacijama doživljava se kao teret, a ne kao sredstvo kontrole rada državnih institucija, organa i preduzeća – zaključio je Lacmanović.
M.S.
Više transparentnosti, manje korupcije
Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama obilježili su 28. septembar, međunarodni Dan slobodnog pristupa informacijama.
Predsjednik Savjeta Agencije Muhamed Đokaj kazao je da je 28. septembar dan svih institucija, građana i organizacija čija je namjera da učini rad javne uprave transparentnom.
– Tako ćemo dati lični doprinos donošenju odluka, trošenju državnih sredstava i raspolaganja resursima. Na taj način biće manje prostora za korupciju, a veći stepen odgovornosti onih koji donose odluke – kazao je Đokaj.
On je naveo da je Agencija za šest mjeseci 2016. godine primila 1.694 žalbe, a donijela odluke u 721 predmetu. Ukupno je usvojena 401 žalba.