Crna Gora je prije deset godina imala preko 6.000 vojnika, dok ih sada ima deset puta manje, odnosno 591. U Sindikatu vojske upozoravaju da vojna lica vode bitku za egzistenciju jer im je plata dugo bila ispod prosječne u državi, a 1.100 zaposlenih u Vojsci Crne Gore (VCG) nema riješeno stambeno pitanje.
Predsjednik Sindikata Vojske pri Savezu sindikata Mladen Burić u izjavi za „Dan” kaže da bez obzira na reforme, standard zaposlenih u vojsci nije na potrebnom nivou.
Burić ističe da je za sindikat neprihvatljivo da je sve do septembra ove godine prosječna zarada u Vojsci bila ispod prosječne zarade u državi.
– Vojni poziv je častan, ali težak, odgovoran i opasan po život i zdravlje. Država ga kao takvog mora prepoznati i vrednovati. Smatram da to u ovom trenutku nije na potrebnom nivou, a u prilog tome je i činjenica da među pripadnicima Vojske nema djece političara, funkcionera i biznis moćnika – istakao je Burić.
On navodi da, prema saznanjima sindikata, preko 1.100 pripadnika Vojske Crne Gore nema riješeno stambeno pitanje.
– Oko 250 vojnika nema adekvatno riješeno stambeno pitanje – rekao je Burić.
Dodaje da zabrinjava činjenica da su pripadnici Vojske primorani da se za prava garantovana zakonom bore sudskim putem.
– Stambenom pitanju se mora posvetiti posebna pažnja. Država mora „odriješiti kesu” i dozvoliti da se, uz svo uvažavanje državnih službenika i namještenika, donese poseban pravilnik za rješavanje stambenih pitanja u Vojsci, jer je vojni poziv specifičan – naglasio je Burić.
Istakao je da se nakon ratova 90-ih na vojnike nije gledalo sa simpatijama, ali da se danas taj odnos polako mijenja nabolje.
U Ministarstvu odbrane (MO) smatraju da su dosta toga postigli u proteklih 10 godina, prije svega u pogledu dostizanja NATO standarda.
– Crna Gora je 2006. naslijedila socijalistički odbrambeni sistem, zasnovan na nacionalnoj odbrani od spoljne agresije. Tadašnja totalna odbrana bazirala se na obaveznom služenju vojnog roka kako bi se obezbijedila masovnost u slučaju rata, kroz opštu mobilizaciju vojnih obveznika – kažu u MO.
U tom resoru navode da je danas izmijenjeno bezbjednosno okruženje znatno umanjilo mogućnost klasičnih ratnih vojnih sukoba.
– Prije 10 godina struktura, veličina, sposobnosti, standardi i oprema Vojske Crne Gore bili su neadekvatni savremenim potrebama. Za 10 godina Vojska je potpuno reformisana. Ne samo da je ukinuto obavezno služenje vojnog roka i uvedena profesionalna vojska već su promijenjeni struktura i koncept Vojske. Usvojeni su savremeni demokratski principi, tako da je Vojska pod punom civilnom kontrolom i demokratskim nadzorom – kažu u ministarstvu.
Podsjećaju da je u vrijeme sticanja nezavisnosti na teritoriji Crne Gore bilo preko 6.000 vojnika, čiji je broj u međuvremenu smanjen na današnjih 1.950 pripadnika VCG.
– Iako je Vojska za 10 godina smanjila brojno stanje, znatno je unaprijedila sposobnosti i interoperabilnost da zajedno sa partnerima i saveznicima može odgovoriti savremenim bezbjednosnim izazovima – kažu u ministarstvu.
Ističu da se intenzivno radilo i radi na usvajanju NATO standarda, što je omogućilo učešće Crne Gore u međunarodnim misijama.
– Do danas je u misijama učestvovalo više od 20 odsto pripadnika Vojske Crne Gore, što je od neprocjenjivog značaja za povećanje sposobnosti i profesionalnog angažovanja VCG i pružanja doprinosa međunarodnom miru i stabilnosti. Posebno važan segment predstavlja napredak u osposobljavanju i podmlađivanju ljudskih resursa u Ministarstvu odbrane i VCG. Od 2006. godine 65 lica je završilo školovanje na prestižnim vojnim akademijama u inostranstvu. Trenutno se 31 kadet i kadetkinja Vojske Crne Gore školuje u Grčkoj, Italiji, Makedoniji, SAD i Hrvatskoj – odgovorili su iz MO.
Predsjednik Sindikata vojske pri Uniji slobodnih sindikata Nenad Čobeljić kaže da su se nakon skoro decenije borbe izborili za povećanje zarada od 16 odsto, prvi put nakon devet godina, odnosno od 2007. Navodi da su zaposleni u Vojsci bili grubo diskriminisani 2008. kada su svi zaposleni u javnom sektoru dobili povećanje zarade od 30 odsto.
– To je bila potpuna diskriminacija i nešto što pokazuje nezdrav odnos prema Vojsci. Pripadnici Vojske nisu bili dužni da trpe to. Država je žestoko štedjela na nama, pogotovu kada nam je prosječna plata bila niža od prosječne u državi. Mi smo zakinuti osam godina za 30 odsto povećanja zarade, tako da nam ovih 16 odsto znači mnogo, da se barem malo finansijski uspravimo – ocijenio je Čobeljić.
Poručio je da se mora mnogo više raditi na unapređenju uslova rada u Vojsci, u pogledu zaštite, ali i na rješavanju stambenog pitanja.M.S.
Septembarske plate će biti veće 16 odsto
Prosječna neto zarada lica u Vojsci Crne Gore za avgust 2016. iznosila je 463,61 euro. Kako navode u Ministarstvu odbrane, prosječna zarada za oficire iznosila je 701 euro, podoficire – 477, vojnike po ugovoru – 390, profesionalna vojna lica – 476, a za civilna lica u službi u vojsci – 381.
– Nova uredba o zaradama lica u Vojsci Crne Gore stupila je na snagu 25. avgusta i septembarska zarada, sa razlikom za pet dana avgusta, biće obračunata u septembru. Plata zaposlenima u Vojsci ovom uredbom povećana je u prosjeku 16 odsto – dodaju u ministarstvu.
Prosječna starost 32 godine
Iz Ministarstva odbrane za „Dan” je saopšteno da su formacijskom strukturom Vojske Crne Gore utvrđena formacijska mjesta za 288 oficira, 832 podoficira, 591 vojnika po ugovoru i 239 radnih mjesta za civilna lica. To je ukupno 1.950 lica. Prosječna starost vojnika po ugovoru je 32 godine. Krajem 2014. godine u službu su primljena 53, a ove godine 45 vojnika po ugovoru.
– U cilju poboljšanja starosne strukture vojnika, izmijenjene su i odredbe Zakona o Vojsci Crne Gore, pa je propisano da lice koje se prvi put prima u službu kao vojnik po ugovoru ne može biti starije od 25 godina – objašnjavaju u ministarstvu.
Dodaju da je izuzetno značajna promjena to što prije 10 godina nije bilo žena oficira, a danas ih ima 10.
Višak 2.112 tona ubojnih sredstava
U Ministarstvu odbrane navode da je jedan od najvećih bezbjednosnih rizika Crne Gore bio višak ubojnih sredstava u skladištima Vojske.
– Danas je taj rizik znatno manji u odnosu na 2006. godinu. Ukupni viškovi ubojnih sredstava koji su na početku integracionog procesa iznosili skoro 11.000 tona, smanjeni su na sadašnjih oko 2.112 tona viškova ubojnih sredstava. Možemo zaključiti da su evroatlantske integracije imale ključni uticaj na kompletan proces reformi u Vojsci Crne Gore, da su doprinijele osavremenjavanju njenih kapaciteta, kao i punoj interoperabilnosti sa oružanim snagama zemalja partnera i članica NATO-a – tvrde u resoru odbrane.