Najmanji prirodni priraštaj u poslednjih 60 godina zabilježen je na kraju prošle godine, podaci su Zavoda za statistiku (MONSTAT). U periodu od 1950. do 2015. najveći prirodni priraštaj registrovan je 1954. godine, kada je iznosio 10.566 (razlika između rođenih i umrlih). Najniži prirodni priraštaj, od svega 1.057, zabilježen je 2015. godine. Na osnovu ovih podataka može se zaključiti da je za 60 godina prirodni priraštaj smanjen čak 10 puta, iako je i dalje pozitivan.
Iz MONSTAT-a upozoravaju da se u Crnoj Gori godinama unazad rađa manje djevojčica nego dječaka, a i umire manje žena nego muškaraca. Tako u 2015. godini, od ukupnog broja rođenih, 47,6 odsto su djevojčice, dok od ukupnog broja umrlih 49,3 odsto čine žene.
– Djevojčica rođena u Crnoj Gori u 2015. godini može očekivati da će živjeti 78,6 godina, dok će dječak rođen iste godine živjeti 74,7 godina. Ukupan broj živorođene djece opada, s tim da učešće dječaka u broju živorođenih blago raste. Analiza polne strukture umrlih lica pokazuje da je veće učešće muškaraca nego žena u ukupnom broju umrlih – objavio je MONSTAT u publikaciji „Muškarci i žene u Crnoj Gori”, koja je objavljena 1. novembra.
Analiza polne strukture stanovništva prema starosti pokazuje dominaciju muške populacije sve do uzrasta od 20 do 24 godina. Za starije dobne grupe, usled razlika u nivou smrtnosti prema starosti i polu i strukture migranata po polu i starosti, žene postaju brojnije.
Indeks starenja kreće se u smjeru konstantnog smanjenja učešća mladih uz istovremeno povećanje učešća starih lica. Ovakav trend naročito je izražen kod ženskog dijela populacije.
Prosječna starost muškaraca konstantno je niža od prosječne starosti žena. Prosječna starost i muškaraca i žena raste i 2011. godine iznosi 38,4 godine za žene i 36 godina za muškarce.
Predsjednica Udruženja roditelji Kristina Mihailović smatra da, iako MONSTAT uvjerava kako je prirodni priraštaj pozitivan, država hitno mora reagovari na njegovo rapidno opadanje. Ona ističe da nije dovoljno reći da postoje savjetovališta za porodicu, kao što je ono u Podgorici, i da se smatra da je time problem dobrim dijelom riješen.
– Savjetovališta treba da postoje u svakom gradu, ali to nije jedini servis kako bi se porodice ojačale u Crnoj Gori. Treba građane ojačati prije svega ekonomski, ali i obezbijediti čitav niz drugih servisa kako bi ljudi mogli formirati porodicu i raditi u isto vrijeme – kazala je Mihailovićeva.
Ona ističe da je teško motivisati ženu da rađa ako zna da zakon omogućava poslodavcu da joj da otkaz kada sazna da je trudna.
– Zato država treba da reaguje i zaštiti majke, jer na taj način štiti sebe od nestajanja. Država toleriše čak i kada se u javnosti pojave informacije da poslodavci na razgovorima za posao pitaju žene za bračni status i planove za rađanje. To je neprihvatljivo i nije ambijent u kojem se ohrabruju mladi da postanu roditelji – kaže Mihailovićeva.
U Alternativi Crne Gore ocjenjuju da Crna Gora za 50 godina neće postojati ako se nastavi trend ovakvog prirodnog priraštaja. Prema riječima Veska Pejaka, nijedan narod ne može da istrpi pola vijeka konstantnih kriza i ratova, kroz koje Crna Gora prolazi od kraja 80-ih.
– Iako smo dosta izdržljivi kao narod, ne možemo da trpimo krize neograničeno. Svaki vladar bi bio presrećan da ima ovakav narod, osim naših(eg) koji se trude da ga unište. Slab prirodni priraštaj će još padati. Može se očekivati da novorođenih bude sve manje, jer mi ne činimo ništa da se pomognu mladi bračni parovi. Alternativa je u centar svoje politike stavila porodicu, kao stub svakog društva. To je prva tačka našeg programa. Da bi se poboljšalo rađanje, iako to nije sve, neophodno je dati jeftinije stanove za mlade bračne parove, otvarati radna mjesta za mlade ljude, dati besplatnu higijenu za bebe, podržati samohrane roditelje – kaže Pejak.
Sa druge strane, kako navodi, režim sa pravom ne obraća pažnju na mlade ljude.
– Njima je zanimljivija kladionica od protesta koji se tiču njihove budućnosti. Kladionice su nam punije od biblioteka – ističe Pejak.
M.S.
Više nepismenih žena
Prema podacima popisa 2011, u Crnoj Gori ima 1.559 nepismenih muškaraca i 6.590 nepismenih žena. U dobnim grupama preko 70 godina nepismenih žena je deset puta više nego nepismenih muškaraca. Prosječna starost nepismene žene je 66, a muškarca 44 godine.
Žene čine većinu zaposlenih u obrazovanju (75,3 odsto), ali su u apsolutnoj manjini na položajima odlučivanja, osim kada je riječ o predškolskom obrazovanju.
Petina građana doseljenici
Oko 80 odsto stanovnika od rođenja živi u Crnoj Gori, dok su petina doseljenici iz drugih zemalja.
– U poslednjih pola vijeka najveći broj migranata zabilježen je devedesetih godina prošlog vijeka, s obzirom na to da se od 1990. do 1999. godine doselilo gotovo 42.000 sadašnjih stanovnika Crne Gore. Iz porodičnih razloga doselilo se više žena nego muškaraca, dok je najveća polna razlika zabilježena kod migranata iz ekonomskih razloga, 64 odsto muškaraca navelo je to kao razlog napuštanja prethodnog mjesta boravka – kažu u MONSTAT-u.