Savjet za odbranu i bezbjednost odlučivaće o upotrebi jedinica Vojske Crne Gore (VCG) u stranim misijama, umjesto Skupštine, kojoj po Ustavu pripada to pravo, ukoliko parlament usvoji vladin predlog Zakona o upotrebi jedinica VCG u međunarodnim operacijama. Izmjene zakona koje je ponovo predložila Vlada predviđaju da će suštinski zaštita „zemalja saveznica” biti prioritetnija u odnosu na obezbjeđenje mira i sigurnosti u Crnoj Gori, pošto će VCG biti angažovana u njihovoj odbrani i sve da u našoj državi bude vanredno ili ratno stanje.
Članom tri važećeg zakona zasad je propisano da se za vrijeme vanrednog ili ratnog stanja u Crnoj Gori ne može donijeti odluka o upotrebi jedinica Vojske u međunarodnim snagama, niti odluka o učešću pripadnika civilne zaštite i zaposlenih u mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu. Prema ovom aktu, crnogorski vojnici moraće da učestvuju na stranim ratištima i u drugim kriznim situacijama do kojih može doći u zemljama članicama NATO-a, bez obzira na to da li to žele ili ne.
Isključiva nadležnost za upućivanje pripadnika VCG u strane operacije pripada Skupštini. Međutim, izgleda da će to pravo biti prenijeto na Savjet za odbranu i bezbjednost.
U predlogu zakona, koji je utvrđen na poslednjoj sjednici Vlade, navodi se da prilikom predlaganja upotrebe Vojske u međunarodnim snagama, Savjet za odbranu i bezbjednost može utvrditi nacionalna ograničenja za upotrebu jedinica, odnosno pripadnika Vojske.
– Ako se za vrijeme učešća jedinica, odnosno pripadnika Vojske u aktivnostima iz člana 2 ovog zakona bitno promijene bezbjednosni uslovi, načelnik Generalštaba Vojske može narediti dodatna nacionalna ograničenja, o čemu je dužan odmah da obavijesti ministra odbrane i Savjet. Prilikom učešća jedinica, odnosno pripadnika vojske u aktivnostima iz člana 2 ovog zakona, načelnik Generalštaba Vojske, uz saglasnost ministra odbrane, može prenijeti ovlašćenje operativnog i taktičkog komandovanja i kontrole na nadležnu komandu u međunarodnim snagama – navodi se u promijenjenom članu.
U članu 82 Ustava propisano je da Skupština, između ostalog, odlučuje o upotrebi jedinica VCG u međunarodnim snagama. Ustavom su propisana i ovlašćenja Savjeta za odbranu i bezbjednost. U članu 130 Ustava navodi se da Savjet „predlaže upotrebu Vojske u međunarodnim snagama”.
Za v.d. direktora i predsjednika Skupštine Pokreta za neutralnost Ognjena Jovovića to je očekivan predlog zakona, imajući u vidu da se odnosi na Crnu Goru kao na članicu NATO saveza. Međutim, on podsjeća da Crna Gora još nije članica tog saveza.
– Samim tim, svako prejudiciranje stvari ne smatram da je ispravno. No, i ovim potezom vlada kontinuiteta u kontinuitetu vodi podaničku i dodvorniču politiku kada je u pitanju NATO savez, sve u cilju obezbjeđivanja svojih kontroverznih pozicija kod međunarodnih partnera. Kada kažem da je predlog zakona očekivan, tu imam u vidu obaveze koje Crna Gora mora da ispuni, s obzirom na već potpisane sporazume sa partnerima – poručio je Jovović u izjavi za „Dan”.
Napominje da će se pokazati da li je to ispravno, korisno ili ne.
– Kao zagovornik irskog modela vojne neutralnosti, smatram da naša politika treba da bude politika neučešća ili ne baš tolikog učešća u bilo kakvim, pa čak i mirovnim, operacijama u svijetu. Naprosto, politika iz ,,zavjetrine” je najplodnija politika za jednu zemlju sa ovolikom teritorijom i ovolikim brojem stanovnika, ali sa ovakvom geopolitičkom pozicijom. A Crna Gora je upravo takva – smatra on.
Jovović upozorava da ako postane članica NATO-a, Crna Gora je po standardima te alijanse obavezna da slijedi sve što je ovim predlogom propisano.
– Odluka da Savjet za odbranu i bezbjednost odlučuje o slanju vojnika u misije izaziva kontroverzu. Naime, to je u startu antiustavna pozicija, s obzirom na to da se ovdje zaobilazi Skupština. Ipak, ne uzimam naš Savjet toliko ozbiljnim, imajući u vidu da nije bio na visini zadatka u minulom periodu. Kad ovo pominjem, uzimam u obzir atmosferu latentnog terorističkog napada koju smo sa strahom preživljavali. S obzirom na to da je teroristička situacija akt agresije, u takvom stanju mi nijesmo imali zasjedanje Savjeta za odbranu i bezbjednost. Kako dalje da isti organ smatram ozbiljno – upitao je on.
On smatra da je ničim izazvano nametanje jednog predloga, kad je Crna Gora još van NATO-a, ukazujući na „očitu antiustavnost predloga zakona”.
– Mislim da je to i više nego problematično – upozorio je Jovović.
Podsjetimo, Vlada je u julu utvrdila isti predlog zakona. On je dospio u skupštinsku proceduru, ali je u međuvremenu Vlada odlučila da ga povuče.
A.O.
Neprihvatljiva nedobrovoljnost za vojnike
Bivši član Odbora za bezbjednost i odbranu Zoran Miljanić kaže da je upitno kada će i da li će ovaj zakon stupiti na snagu, odnosno kada će Crna Gora postati članica NATO-a. On smatra da je neprihvatljivo da pripadnici VCG, na nedobrovoljnoj bazi „odnosno pod prisilom” idu u bilo kakve vojne operacije van Crne Gore.
Dosad nijesmo imali takav slučaj i to je apsolutno neprihvatljivo – smatra on.
On je naglasio da bi Ustavni sud trebalo da preispita kršenja zakona, ukoliko se taj predlog usvoji.
– Kada je riječ o ovoj vladi kontinuiteta, ništa nas ne može iznenaditi. Prednost imaju sva ona rješenja koja nekome sa strane treba da se dopadnu u odnosu na ono što je interes države Crne Gore, a to je u prvom redu poštovanje Ustava i zakona – izjavio je Miljanić za „Dan”.