Nakon oktobarskih parlamentarnih izbora, u Crnoj Gori je bez posla ostalo oko 5.500 građana, a stopa nezaposlenosti je porasla za preko dva odsto. Posao preko Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) trenutno traže 49.032 građanina, dok je ta cifra nekoliko dana nakon izbora, koji su održani 16. oktobra, iznosila 43.630 lica. Sagovornici „Dana” ocjenjuju da tako dramatičan rast broja nezaposlenih može biti posledica više faktora, poput slabe privredne aktivnosti, ali i partijskog zapošljavanja pred izbore.
Prema podacima koje je u prethodnom periodu objavljivao ZZZ, stopa nezaposlenosti u oktobru iznosila je 18,81 odsto. Ona je u novembru porasla na 19,59 odsto, kada je bez posla bilo 45.457 građana. Stopa nezaposlenosti u decembru je porasla na čak 21,13 odsto.
Zamjenik generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) Zvonko Pavićević ocjenjuje da na tako veliki rast broja nezaposlenih utiče više faktora – žene koje su se prijavljivale na evidenciju biroa rada zbog naknada za majke, visokoškolci koji su nakon stručnog osposobljavanja ostali bez zaposlenja, ali i parlamentarni izbori. On upozorava da se slaba privredna aktivnost odrazila na rast nezaposlenosti.
– Visok rast stope zaposlenosti može biti posledica toga što se veliki broj žena prijavljivao na biro zbog zakona koji im je omogućio doživotne naknade. Mislim da taj broj ne može biti toliko značajan, već da se radi o tome da je određeni broj ljudi bio primljen na određeno vrijeme. Ne mogu tumačiti da li je to bilo zbog izbora ili ne. Vjerovatno da ima i toga. Privredna i ekonomska aktivnost ne kreću se kako je bilo planirano, i to otežava funkcionisanje privrednih subjekata i gube se radna mjesta – upozorio je Pavićević za „Dan”.
Napominje da se poslodavci više okreću zapošljavanju preko agencija za ustupanje radnika.
– Sveukupna ekonomska situacija uzrokovala je broj nezaposlenih. Imamo i veliki broj mladih ljudi koji su završili fakultete, a koji su bez posla. Nakon devet mjeseci stručnog osposobljavanja veliki broj ljudi ostane bez posla, i to sve izaziva rast nezaposlenosti – istakao je on.
Predsjednik Udruženja za prava radnika „Status” i istraživač ljudskih i radnih prava Radoje Lakušić smatra da radni odnosi i zapošljavanje u Crnoj Gori odavno nemaju karakter evropskog radnog zakonodavstva i prakse. On ističe da su konstantno ugrožena univerzalna prava iz rada i zapošljavanja utvrđena konvencijama Međunarodne organizacije rada, kao i elementarna prava iz univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.
– To se prije svega odnosi na diskriminaciju svih vrsta u oblasti zapošljavanja (vjerskoj, nacionalnoj, političkioj, rasnoj) koje nijesu poznate u Evropi u toj mjeri. Osim što su zakonski propisi u oblasti rada i zapošljavanja neevropski, njihova praktična primjena i vladavina prava u toj oblasti ugrožavaju ljudska prava i Ustavom Crne Gore garantovana prava na jednakost pred zakonom. Sve je u ovoj oblasti i praksi neljudski. To je najslabija karika u društveno-ekonomskom sistemu Crne Gore i kočnica napretka ekonomskog, socijalnog i kulturnog razvoja – upozorava Lakušić za „Dan”.
On smatra da podatak o broju građana koji su bez posla ostali od oktobra do danas samo potvrđuje činjenično opšte stanje, dodajući da je najveći broj tih građana zaposlen, ne po zakonima, već po zlopotrebama, zbog čega on smatra da takvo stanje nije iznenađujuće, već je to postala praksa.
– Zakoni Crne Gore ne poznaju zapošljavanje po ugovoru o djelu, i svi takvi ugovori su nezakoniti, jer naš zakon je utvrdio samo mogućnost na obavljanje privremenih i povremenih poslova po osnovu posebnih vrsta ugovora o radu i to isključivo za poslove koji ne zahtijevaju posebnu stručnost i znanje. Sve su procjene da su ovom periodu zapošljavani stručni i visokostručni građani, što ukazuje na neviđene zloupotrebe zakona – istakao je Lakušić.
Dodaje da je Udruženju „Status” poznato da je veliki broj građana zapošljavan u višemjesečnom periodu, iako je to sa stanovišta rada i poslovanja vlasnika kapitala i poslodavaca bliskim velikom broju političkih partija bilo nepotrebno.
– Radni odnosi u Crnoj Gori vode se na način da predstavljaju kočnicu društveno-ekonomskog razvoja i rak-ranu društveno-ekonomskog sistema. Osim toga, Zakon o radu ne ispunjava ni elementarne uslove evropskog radnog zakonodavstva i prakse Evropske unije – saopštio je Lakušić.
A.O.
Sporni ugovori o djelu
Metode zapošljavanja u partijske svrhe u izbornim godinama objelodanjeni su aferom „Snimak”. Ugovori o djelu vrlo često se koriste u te svrhe, a oni bi, po pravilu, trebalo da se zaključuju samo u izuzetnim prilikama, kada su u pitanju privremni i povremeni poslovi. Radnici u Crnoj Gori po tom osnovu rade godinama i to na mjestima koja su sistematizovana kao stalna, što je suprotno Zakonu o radu.
Simptomatično je da je upravo u izbornoj 2016. godini Vlada rebalansom budžeta predložila da se za ugovore o djelu isplati 491.297 eura više nego što je bilo ranije planirano.
Rebalansom budžeta je iznos za ugovore o djelu povećan sa 4.701.434 eura na 5.192.731. Državna revizorska institucija je ranije ukazala na zloupotrebu ugovora o djelu od pojedinih državnih organa, koji su, između ostalog, plaćali i službena putovanja licima angažovanim na taj način.