Ministarstvo finansija saopštilo je za „Dan” da ove godine neće doći do vraćanja naknada za majke na stare iznose, jer je Zakonom o budžetu planirano da one iznose 264 i 144 eura. Iz tog resora poručuju da Vlada Crne Gore nema ingerencije za ukidanje pomenutih davanja, već takvu nadležnost ima samo Ustavni sud.
– Kao što je saopšteno javnosti nakon razgovora sa predstavnicima majki u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Zakonom o budžetu za 2017. godinu je predviđeno da se do kraja tekuće godine naknade po ovom osnovu isplaćuju u umanjenim iznosima. Međutim, jedan od zaključaka razgovora bio je i taj da će Vlada kroz redefinisanje politike socijalnih davanja, kroz novi zakon, raditi na snaženju principa pravednosti raspodjele socijalnih davanja, uz posebnu senzitivnost prema najugroženijim kategorijama korisnika, koji će posebno biti zaštićeni kroz novu regulativu. Takođe, posebna pažnja biće posvećena iznalaženju adekvatnog rješenja za majke koje su napustile radna mjesta i prihvatile naknadu – poručuju iz ministarstva, kojim rukovodi Darko Radunović.
Predstavnica majki Željka Savković poručuje da će bez obzira na stavove Ministarstva finansija žene protestovati i tražiti da im se naknade vrate na staro. Ona ističe da novca u Crnoj Gori ima samo ga treba rasporediti.
– Pogledajmo plate funkcionera, nacionalne penzije i neplaćene poreze. Znači da novca ima, samo je skoncentrisan kod malog broja ljudi. Da se to malo bolje rasporedi svi bi imali za jedan normalan život. Mi ne odustajemo od svog jer ako ne odbranimo same svoje pravo niko nam ga neće braniti – istakla je Savković.
Predstavnici Svjetske banke i MMF-a tokom razgovora sa predstavnicima Vlade sugerisali su da naknade za majke opterećuju budžet, te da bi trebalo raditi na racionalizaciji socijalnih davanja. Svjetska banka je u svom dokumentu za Crnu Goru navela da doživotna naknada za majčinstvo stvara najveće destimulanse za radno angažovanje i fiskalne pritiske. Oni su istakli da je zaključno sa novembrom 2016. ukupno 21.444 žena primalo ovu naknadu, što je dovelo do troška od 76 miliona eura godišnje.
– Ovaj novi program doveo je i do opterećenja kod nacionalnog Zavoda za zapošljavanje jer je veliki broj muškaraca i žena počeo da se registruje u očekivanju da se kvalifikuju za ovaj ili sličan program u određenom trenutku koji, u suštini, ne traže posao niti prilike za obuku. Koncepcija i implementacija programa socijalne pomoći treba da promoviše aktivaciju korisnika. Nepostojanje sprovođenja postojećih instrumenata koji se odnose na aktivaciju u programima socijalne pomoći, nepostojanje koordinacije programa aktivnih politika na tržištu rada sa pružanjem socijalne pomoći, slabosti u koncepciji programa socijalne pomoći koje se kreću od metoda ciljanja do kombinacije programa, i nepostojanje kapaciteta u javnim službama za zapošljavanje, dovode do destimulansa za radno angažovanje – navodi se u dokumentu Svjetske banke.
Predstavnice majki, korisnica nadoknada, najavile su za četvrtak veliki protest u Podgorici koji se, kako tvrde, neće prekidati dok se naknade ne vrate na stare iznose. Majke su tražile da do odluke Ustavnog suda o ustavnosti Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojom su majke dobile naknade, davanja ostanu nesmanjena, ali predstavnici Vlade nijesu pristali na to.
Više hiljada žena protestovalo je sredinom februara ispred zgrade Vlade zbog odluke o umanjenju naknade za majke sa troje i više djece sa 336 eura na 264, i sa 192 na 144 eura.
M.S.
Čeka se MUP
Predstavnica majki Željka Savković kazala je da od Ministarstva unutrašnjih poslova danas očekuju odobrenje za organizovanje protesta ispred Skupštine. Podsjetila je da je plan da za početak protest traje pet dana, a onda će se produžavati dok se ne ispuni jedini njihov zahtjev, a to je vraćane naknada na stare iznose.
Prema izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti koje su usvojene 2015. godine, majkama sa troje i više djece, koje imaju 25, odnosno 15 godina radnog staža, data je doživotna nadoknada od 70 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori. Pravo na naknadu imaju i žene koje su 15 i više godina provele na birou rada, a imaju troje ili više djece.