Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma blokirala je u toku prošle godine šest transakcija vrijednih 6.233.925 eura. Godišnji izvještaj o radu tog tijela pokazao je da u protekloj godini Specijalno državno tužilaštvo nije pokrenulo nijedan krivični postupak zbog pranja novca, dok su crnogorski sudovi oslobodili sva lica koja su optuživana za takvo krivično djelo.
Kako se navodi u izvještaju, koji je usvojila Vlada, u toku 2016. godine, u Odsjeku za sumnjive transakcije otvoreno je 236 predmeta po zahtjevima drugih nadležnih državnih organa, nakon prijema izvještaja o sumnjivim transkacijama/sumnjivim poslovanjima, po zahtjevima drugih finansijsko-obavještajnih službi.
– Odsjek za sumnjive transakcije u toku 2016. godine primio je 165 izvještaja o sumnjivim transkacijama/sumnjivim poslovanjima, od čega je 147 izvještaja dostavljeno od strane poslovnih banaka, 12 izvještaja od strane Montenegro transfer/Vestern union, četiri izvještaja od strane Uprave carina, jedan izvještaj od strane osiguravajućeg društva, kao i jedan izvještaj od strane notara. U 11 slučajeva dostavljenih izvještaja o sumnjivim transakcijama/sumnjivim poslovanjima, na osnovu analize dostavljenih izvještaja, kao i na osnovu raspoloživih podataka, procijenjeno je da kod njih nije utvrđen osnov sumnje u vršenje krivičnog djela pranja novca ili finansiranja terorizma, tako da i nijesu otvoreni kao predmeti – konstatuje se u dokumentu Uprave.
U izvještaju se navodi da je u šest sumnjivih transakcija poslovnim bankama naložena privremena obustava transakcija u trajanju od 72 sata.
– O predmetnim obustavama transakcija blagovoremeno je obavještavano nadležno državno tužilaštvo. Ukupan iznos privremeno obustavljenih sredstava iznosi 6.233.925 eura – navodi se u izvještaju.
U osam predmeta bankama su izdati nalozi za kontinuirano praćenje poslovanja klijenata, na period od tri mjeseca.
Specijalno državno tužilaštvo je lani pokrenulo krivične postupke zbog finansiranja terorizma u tri predmeta, za neutvrđen broj lica.
– Shodno podacima dobijenim od Vrhovnog suda Crne Gore, a koji se odnose na informacije o krivičnim djelima pranja novca u 2016. godini, u radu su bila dva predmeta za pomenuto krivično djelo, i to za dva lica zbog produženog krivičnog djela pranja novca. Prvostepenom odlukom su dva lica oslobođena od optužbe. Ova odluka je potvrđena odlukom Apelacionog suda Crne Gore. Za jedno lice zbog krivičnog djela pranje novca, prvostepenom odlukom optužba je odbijena zbog apsolutne zastare krivičnog gonjenja. Presudom Apelacionog suda potvrđena je prvostepena odluka. U odnosu na podatke o predmetima, koji su obrađivani tokom 2016. godine, od Uprave policije su dobijeni podaci da u toku izvještajnog perioda nije podnijeta nijedna krivična prijava za krivična djela pranje novca i finansiranje terorizma – navodi se u izvještaju.
Odsjek za analitiku je tokom prošle godine primio 65 izvještaja o sumnjivim transakcijama/sumnjivom poslovanju (STR/SP), od čega je 59 prijavljeno od strane banaka, pet od strane Vestern union agenta i jedna od strane Uprave carina.
– USPNFT je poslala 45 povratnih informacija obveznicima (44 banke, jedan notar), da je zbog osnova sumnje u pranje novca ili finansiranje terorizma, ili neko drugo krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, u 19 slučajeva Uprava obavijestila nadležne državne organe, dok je u 26 slučajeva, nakon analize od strane Uprave, procijenjeno da nije postojao osnov sumnje u pranje novca ili finansiranje terorizma – navedeno je u izvještaju.A.O.
Poreski rajevi
U izvještaju Uprave navodi se da je otežavajuća okolnost za sistem protiv pranja novca to što predstavlja proces koji se neprekidno razvija.
– Perači novca usavršavajući i primjenjujući nove tehnike i modalitete čine ovaj proces još komplesnijim, a samim tim i komplikovanijim za otkrivanje, a naročito teškim za dokazivanje postojanja ovog krivičnog djela. Poznato je da su djelatnosti, koje su na bazi dosadašnjeg iskustva i iskustva drugih zemalja procijenjene kao oblasti sa visoko izraženim stepenom rizika sa aspekta pranja novca: bankarski sektor, tržište nekretnina, tržište kapitala, tržište luksuznih roba, kockarnice, osiguranje, investiciona izgradnja, uvozno-izvozni poslovi, turizam i ugostiteljstvo – navodi se u izvještaju.