Više od 70 odsto mladih u Crnoj Gori nakon završenog školovanja traži posao duže od dvije godine, a manje od deset odsto te populacije je samozaposleno, saopšteno je na okruglom stolu NVO Prima. Iz ove organizacije su, predstavljajući istraživanje o ekonomskom položaju mladih, ukazali na poteškoće sa kojima se suočavaju prilikom zapošljavanja.
Istraživač na projektu Aleksandra Gligorović kazala je da preko 70 odsto mladih traži posao duže od dvije godine, što znači da oni na neki način za to vrijeme ispadaju iz forme i gube vještine i znanja koja su stekli u školama. Ona je ukazala da je situacija, u poređenju sa zemljama Evropske unije lošija, ali se mora uzeti u obzir da prikupljanje tačnih podataka o ekonomskom položaju i nezaposlenosti mladih, predstavlja „izazovan posao”.
– Mladi ljudi u Crnoj Gori imaju visok stepen obrazovanja, ali fakultetsko obrazovanje, međutim, ne oslobađa od rizika nezaposlenosti, s obzirom na to da je stopa nezaposlenosti među mladim diplomcima oko 32 odsto – naglasila je Gligorovićeva.
Izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović Ivanović kazala je da je cilj projekta „Omladinski fondovi za zapadni Balkan i Tursku” unapređenje učešća mladih u procesima donošenja odluka u regionu zapadnog Balkana i u Turskoj. Ona je pručila da će, u saradnji sa organizacijom civilnog sektora, biti realizovane obuke koje bi trebalo da osnaže mlade.
Direktor Centra za stručno obrazovanje Crne Gore Duško Rajković kazao je da je najveće interesovanje učenika za ekonomsku školu, „jer mi sa prostora Crne Gore volimo fotelje i kancelarije”. On je pojasnio da se u Centru radi na stimulisanju povećanja broja praktične nastave sa ciljem da se tradicionalna uloga profesora svede na „voditelja, odnosno usmjerivača djece”, čime bi, kako je pojasnio, profesor postao dio tima.
Predstavnik Sekretarijata za rad, mlade i socijalno staranje Podgorice, Vladimir Pavićević, kazao je da Glavni grad sprovodi aktivnosti koje doprinose razvoju vještina mladih, njihovih biznisa i stručnih kompetencija. On je objasnio da visoko obrazovanje ne garantuje dobar životni standard.
– Postoji jedna sklonost koja dolazi iz porodice, a to je da se mladi forsiraju da završe što veće škole. Ono što mladi treba da znaju je da je gospodski posao onaj koji im omogućava kvalitetnu egzistenciju bilo da je to posao frizera, kozmetičara, automehaniča ili direktora škole – poručio je Pavićević.
M.S.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
