Borba protiv korupcije u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou jer izostaju konkretni rezultati, iako Evropska unija traži da usvojeno zakonodavstvo pokaže rezultate, ocijenjeno je juče na zatvaranju „Nedjelje borbe protiv korupcije”, koju je organizovao MANS. Direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković ukazala je da crnogorske institucije često samo fingiraju borbu protiv korupcije, i to statističkim podacima, pokušavajući da pokažu Briselu da se na terenu nešto dešava, a pravih rezultata nema. Ona je navela da je MANS radio analizu presuda za korupciju i primijećeno je da su većina osuđenih šumari.
– Preko 70 odsto osuđenih za korupciju bila su upravo ta lica i tako se stvarala statistička podloga da se pokaže da se borimo protiv korupcije. Mi ćemo raditi novu analizu presuda za korupciju i organizovani kriminal, jer je korupcija jedan od ključnih alata za djelovanje organizovanog kriminala. Bez korumpiranih pojedinaca u državnim institucijama organizovane kriminalne grupe ne bi mogle da djeluju. To je važno i sa aspekta evropskih integracija, jer organizovane kriminalne grupe rijetko kad djeluju samo u jednoj zemlji. Imali smo brojne slučajeve da su organizovane kriminalne strukture, mahom sastavljene od pojedinaca iz Crne Gore, djelovale i na teritoriji EU kada je u pitanju šverc narkotika iz Južne Amerike. Kroz analizu ćemo nastojati da pokažemo građanima šta se krije iza pravosudne statistike – kazala je Ćalović Marković.
Ona je navela da su rezultati rada pravosuđa poražavajući jer lica koja su sumnjičena za organizovani kriminal, ne samo da nisu osuđena već su oslobođena, a građani će im plaćati zato što im je suđeno i što im je imovina izgubila vrijednost dok je bila konfiskovana. Ćalović Marković je podsjetila na slučajeve Šarić i Kalić, koji su oslobođeni u Crnoj Gori.
– Oba slučaja tužilaštvo je pokrenulo uoči izvještaja EU o napretku Crne Gore i na osnovu toga dobili su neke pozitivnije ocjene. Danas su ti slučajevi okončani, a optuženi su oslobođeni i mi ćemo morati da im plaćamo jer država nije umjela da upravlja njihovom imovinom – istakla je Ćalović Marković.
Navela je i da veliki broj građana vjeruje da je borba protiv korupcije selektivna, odnosno da se procesuiraju samo oni za koje postoji politički interes da budu gonjeni.
– U poslednje vrijeme imamo i primjere da se borba protiv korupcije na neki način pretvara u svoju suprotnost jer Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) procesuira novinare i predstavnike nevladinog sektora. Umjesto da ASK istražuje visoke javne funkcionere čiji je životni stil drastično drugačiji od njihovih prihoda, procesuira se novinar Tufik Softić koji je preživio pokušaj ubistva zbog pisanja o organizovanom kriminalu. Borba protiv korupcije pretvara se u neku vrstu političkog linča i obračuna sa neistomišljenicima, zato je izuzetno važno da EU pošalje jasnu poruku da takva vrsta zloupotrebe borbe protiv korupcije nije prihvatljiva – istakla je Ćalović Marković.
Šef Odsjeka za Crnu Goru Direktorata za dobrosusjedsku politiku i pregovore o proširenju EU Tomas Hagleitner kazao je da je jedna od lekcija koje je EU naučila u smislu proširivanja to da nije dovoljno usvojiti zakone, već je najbitnija primjena zakona. On je naveo da je za EU jako bitno da se usvojeno zakonodavstvo jednako primjenjuje, na primjer, u lukama Bar ili Roterdam, ili aerodromu u Madridu.
– Korupcija je porez na investiciju. Smanjivanje tog troška će biti dobro za ekonomski razvoj zemalja kao što je Crna Gora. Ima dosta konkurencije kada su u pitanju destinacije za investicije, pa se tako možete takmičiti na više nivoa. Na primjer, na niskom nivou plata, što ne bih preporučio, ali možete biti konkurentni u smislu bezbjedne, jasne i transparentne sredine bez korupcije, jer je to jako važno za privlačenje investitora – naveo je Hagleitner, ističući da je Crna Gora uspostavila zakonodavstvo, ali da EU želi da vidi sprovođenje i rezultate.
On je kazao da sada možda djeluje da je daleko 2025. godina, koja je označena kao godina mogućeg ulaska Crne Gore u EU, ali da ipak treba uraditi dosta posla kako bi se ušlo u pretpristupni proces.
M.S.
Privilegije dijeliti sa društvom
Regionalni koordinator za jugoistočnu Evropu, Tursku i Izrael NVO Transparensi internešnela Koni Abel navela je da je donosiocima odluka teško nametnuti da ukinu svoje privilegije i podijele ih sa društvom. Ona je kazala da je pristup EU dobra prilika za stvaranje okvira za efikasnu borbu protiv korupcije.
– Dosta koraka treba preduzeti, ali dvije stvari su ključne. Prvo, da civilno društvo i donosioci odluka sarađuju, a ne da se sukobljavaju. Takođe, treba napraviti kulturnu transparentnost, da građani imaju pravo da znaju, postavljaju pitanja, dovode nešto u pitanje, da znaju kakva je situacija. Mi sarađujemo sa MANS-om na planu borbe protiv korupcije i gledaćemo evidenciju postignuća pravosuđa, gdje je cilj da vidimo postoji li nekažnjivost za korupciju. Vidjećemo koji sudovi bolje rade. Takođe, procjenjujemo koje prepreke postoje u različitim sektorima – navela je Abel.