Iz NVO Akcija za ljudska prava (HRA) apelovali su na Vladu da poveća iznose socijalne pomoći, tako da mogu da zadovolje osnovne potrebe korisnika, ukazujući da je u proteklih osam godina socijala porasla za svega sedam eura. Iz te NVO su, povodom 20. februara – Svjetskog dana socijalne pravde upozorili na težak položaj u kojem se nalaze najugroženije kategorije stanovništva, pozivajući Vladu da hitno riješi goruće probleme u oblasti socijalne i dječje zaštite.
HRA traži da se ograniči trošenje sredstava socijalne zaštite na ljude u utvrđenom stanju socijalne potrebe i konačno obezbijedi primjena člana 198 Zakona o energetici, kojim je načelno zabranjeno isključiti sa mreže tzv. ranjive kupce (zdravstveno i socijalno ugrožene) bez obzira na eventualno neizmirene obaveze po osnovu utrošene električne energije.
– Socijalna pomoć u Crnoj Gori i dalje ne omogućava dostojanstveno preživljavanje. Još u decembru 2014. godine UN Komitet za ekonomska, kulturna i socijalna prava preporučio je Crnoj Gori da poveća iznose socijalnih davanja i tako obezbijedi odgovarajući životni standard socijalno ugroženim osobama i porodicama, posebno nezaposlenima, starijima i osobama s invaliditetom. Podsjećamo da najugroženiji u Crnoj Gori žive od materijalnog obezbjeđenja porodice (MOP) koje iznosi 108 eura mjesečno za četvoročlanu porodicu dok su troškovi života osam puta veći. Iznos MOP-a je od 2010. godine porastao za nepunih sedam eura. Dječji dodatak iznosi 24 eura mjesečno po djetetu, po pravilu, i ograničen je samo na prvo troje djece u porodici. S druge strane, trošak minimalne potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu prešao je 800 eura još 2015. godine, prema poslednjoj računici Monstata – upozorili su iz HRA.
Smatraju da je neprihvatljivo obrazloženje da u budžetu nema dovoljno novca jer je, kako tvrde, jasno da ga ima, ali i da se nenamjenski troši.
– Istraživanje koje je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) sproveo, u saradnji sa HRA, pokazalo je da je iz državnog budžeta u 2017. godini izdvojeno gotovo dva miliona eura za jednokratnu socijalnu pomoć, od čega je samo 700.000 eura dodijeljeno najugroženijima. Skoro dvostruko više je kroz netransparentne procedure podijeljeno zaposlenima u državnim institucijama i ministarstvima za poboljšanje njihove materijalne situacije, kupovinu u marketima, za 8. mart, Novu godinu, zimnicu, itd. Kako je budžetom za 2018. godinu ponovo predviđeno skoro dva miliona eura (odnosno 1.965.000,00 eura) za jednokratnu socijalnu pomoć, apelujemo da se detaljno preispita ovo nenamjensko trošenje sredstava i obezbijedi da u 2018. godini novac ode onima kojima je zaista neophodan. Apelujemo na Ministarstvo rada i socijalnog staranja da pomogne da Vlada hitno i transparentno obezbijedi primjenu člana 198 Zakona o energetici, kojim je načelno zabranjeno isključivanje sa mreže tzv. ranjivih kupaca (zdravstveno i socijalno ugroženih osoba) bez obzira na eventualno neizmirene obaveze po osnovu utrošene električne energije. Iako je Zakon o energetici stupio na snagu 28. januara 2016. godine, da bi počela primjena navedenog člana, Vlada je trebalo da podzakonskim aktom utvrdi kriterijume za određivanje ranjivih kupaca u julu 2016. godine, ali to još nije uradila. HRA je blagovremeno apelovala 2016. godine da se poštuje zakonski rok – saopštili su iz HRA.
Kako su kazali, obratile su im se porodice koje strahuju od isključenja jer nemaju dovoljno novca da plate račune koji su u zimskim mjesecima uvećani i prosječno iznose oko 80 eura.
– To su socijalno ugrožene porodice u kojima ima djece, starih i bolesnih. Očigledno je da postojeći program subvencioniranja (ranjivih) potrošača koji sprovodi Vlada nije dovoljan da obezbijedi njihovo redovno snabdijevanje – zaključuju iz HRA.
U državi socijalne pravde, svi građani treba da imaju jednake šanse za dostojanstven život, a trodecenijska vladavina Demokratske partije socijalista (DPS) dovela je do toga da Crna Gora bude država socijalne nepravde, ocijenjeno je iz opozicionih partija povodom 20. februara – Svjetskog dana socijalne pravde. U Ministarstvu rada i socijalnog staranja, s druge strane, smatraju da kreiranjem politika unapređuju socijalnu odgovornost i integrativni pristup koji omogućava povećanje kvaliteta života.
Iz Građanskog pokreta URA upozoravaju da je Crna Gora država u kojoj je jaz između malog dijela bogatih i velikog dijela siromašnih sve izraženiji. Marija Radulović iz te partije smatra da je od države socijalne pravde definisane u Ustavu iz 2007. godine ostalo samo mrtvo slovo na papiru. Smatra da je vladajući DPS sa svojim satelitima devastirao sve resurse u državi, zatvorio sva industrijska postrojenja, hiljade građana ostavio na ulici, a novac zgrnuo u džepove svojih funkcionera, prijatelja i rođaka.
U Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP) kažu da je bilo za očekivati da će stranke na vlasti, koje su po imenima socijalističke provinijencije, voditi više računa u ovoj oblasti, ali je njihov rezultat, kako cijene, deprimirajući.
– Više od 50.000 građana je nezaposleno, a više od 10.000 penzionera prima penziju od 125 eura. Minimalna zarada u Crnoj Gori je 193 eura i najniža je u regionu. Oko 200.000 građana je na ivici egzistencije, iako je Ustavom definisano da smo država socijalne pravde. SNP smatra da je naša država imala potencijala za uspješan razvoj, da je aktuelna vlast radila više za opšte dobro, a manje za lične interese pojedinaca i grupa bliskih aktuelnoj vlasti – kazali su iz te partije povodom 20. februara.
Direktor NVO Institut za socijalnu i obrazovnu politiku Nikšić Mitar Radonjić kazao je da je očigledno socijalno raslojavanje i ekonomski jaz među građanima Crne Gore, što je, po njegovim riječima, karakteristika bivših jugoslovenskih zemalja koje se nalaze u procesu duge tranzicije.
A.O.
Dobra dinamika
Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja kazali su da Vlada Crne Gore, u procesu preuzimanja neophodnih aktivnosti na poboljšanju socijalno-ekonomskog položaja građana, bilježi dobru dinamiku sprovođenja aktivnosti i strateškog planiranja, koje ima za cilj da se unaprijedi položaj građana u oblasti socijalne i dječje zaštite.
– Ministarstvo rada i socijalnog staranja kreiranjem politika unapređuje socijalnu odgovornost i integrativni pristup koji omogućava podsticanje socijalne inkluzije, povećanje kvaliteta života i korišćenje kapaciteta svih ranjivih grupa za samostalan život. Takođe, radi na stvaranju održivog, efikasnog i svima dostupnog sistema zaštite djece i mladih bez roditeljskog staranja, razvija hraniteljstvo kao oblik zaštite djeteta, koji će obezbijediti adekvatne uslove i stvaranju okruženje bez nasilja za srećnije djetinjstvo u Crnoj Gori, a licima koji su odabrali da im naša država bude dom, rješavanjem egzistencijalnih pitanja, stvaraju se uslovu za njihovu potpunu integraciju u društvo – saopšteno je iz ovog resora.