Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) mora da se obračuna sa konfliktom interesa, nezakonitim bogaćenjem i nespojivošću funkcija najviših funkcionera, jer je to njen posao i ona je plaćena da štiti zakon i interese građana, poručuje Petar Gošović iz Organizacije Kod. Oni navode da je ASK lakmus papir funkcionisanja institucija i da zakon mora važiti jednako za sve bez obzira da li je u pitanju građanin ili funkcioner.
– Mi želimo da oni rade posao kako treba. Da ne bi sve ostalo na našim željama, prvo treba da objasnimo javnosti kako oni funkcionišu. Nakon toga ide pravna bitka da osnažimo institucije, a ne pojedince. Na kraju te priče građanin će pobijediti. Izgleda jako daleko, ali će to morati da se dogod ako mislimo da preživimo uopšte. Dakle, nije poenta da li neko ima ili nema volje da se bavi svojim poslom – on to mora da radi, mi građani ih plaćamo za to. Nas ne zanima ko se gdje politički nalazi, već da li on poštuje zakon. Kada instituciju zanima gdje se ko politički nalazi, a ne da li krši zakon ili ne, mi građani treba da reagujemo, jer su to naše institucije, treba nama da služe.
Čekaćemo odgovore institucija i boriti se da zakon važi za sve jednako, poštujući te iste zakone u našem djelovanju. Skup smo pojedinaca koji vjeruje u institucije, sve dok te iste institucije poštuju građane. Kada ne bude tako, onda će one same biti predmet naših inicijativa. Ne može se to svakom svidjeti, ali mi otvoreno o svemu govorimo i pišemo. Bez kompleksa, ne štiteći ničiji interes, osim onih kojima i mi pripadamo – građanima – poručuje Gošović.
Na pitanje kako gleda na uporno odbijanje ASK da procesuira očigledni konflikt interesa bivšeg premijera Mila Đukanovića, koji je sada izabran za predsjednika države, on navodi da Kod ne interesuju političke relacije.
– Ne zanima nas da li je neko predsjednik ili ne, nego da li je on u konfliktu interesa ili ne. Mi smo Agenciji za sprečavanje korupcije dostavili dokumentaciju i postavili tri pitanja: Da li je konflikt interesa kada Vlada da premijerovom sinu dozvolu za malu hidrocentralu? Da li Vlada smije dodijeliti posao firmi premijerovog brata, koja će u tom poslu angažovati firmu baš tog premijera ? Da li se premijer nakon isteka funkcije smije zaposliti u firmi spomenutoj u prethodnom pitanju, a da pritom nije prošlo dvije godine? Umjesto jednostavnog odgovora u vidu zakonite odluke, odnosno rješenja mi smo dobili odgovore na 16 strana, koji izgledaju ovako: Vlada nije dala premijerovom sinu koncesiju, već je to učinilo ministarstvo. ASK se oglašava nenadležnim za poslove prije 1. januara 2016. godine kada je Vlada, odnosno ministarstvo dodijelilo posao kompaniji premijerovog brata. Kada se zaposlio u svojoj firmi koja je radila za bratovu kompaniju, a koju je angažovala Vlada preko resornog ministarstva, bivši premijer nije ostvarivao korist iz posla čiju je izradu pokrenuo organ vlasti u kojem je bio javni funkcioner – kaže Gošović.
On ističe da su sada pred Upravnim sudom Crne Gore inicirali dva upravna spora protiv ovih upravnih akata ASK.
– Mnogi nas pitaju šta očekujemo dalje? Očekujemo da građani počnu da se bore da zakon važi jednako za sve. Mi smo tu da ih za početak ohrabrimo da djeluju u tom pravcu. Uvjereni smo da će naši naredni koraci učiniti mnogo više od toga. Imamo znanja, energije i strpljenja da na kraju uspijemo – ističu u Kodu.
Na pitanje smatraju li da ovakvo postupanje ASK ima veze sa tim što je Đukanović bio kandidat za predsjednika, pa su se pokušale zataškati afere, Gošović navodi da Kod ne interesuju konkretni političari, već im je cilj da prijave nepravilnost i da se red i zakon poštuju od vrha.
– Mi ćemo nastaviti da tražimo da institucije rade po slovu zakona, da svi imamo jednaka prava, jer se nas tiče. Nema predaje i nema odustajanja od toga. Institucije služe da bi primjenjivale zakone koji štite interes cijele zajednice, a ne grupe pojedinaca koji imaju političku moć. Kada svi znamo pravila i kada ona važe za sve jednako, tada imamo društvo gdje svaki građanin ima jednaku šansu – istakao je Gošović.
Komentarišući predlog DPS-a da se izmijeni zakon o sprečavanju korupcije kako bi odbornici mogli da imaju više funkcija Gošović poručuje da se mora više voditi računa o nezaposlenima.
– Dok na birou rada hiljade ljudi čekaju posao, a među njima ima i doktora nauka, namjerava se promijeniti zakon koji bi odbornicima, koji su zapravo partijski funkcioneri omogućila nova imenovanja i sve privilegije koje proističu iz članstva u nekom upravljačkom tijelu janog preduzeća, ustanove ili drugom pravnom licu u u kojima je država, odnosno opština vlasnik. Pored toga što se moćnima daje dodatna moć, ljudi koji nemaju priliku da rade i dalje ostaju bez šanse da pokažu šta znaju i umiju. Mnogo mladih i obrazovnih ljudi bi sa velikim elanom i entuzijazmom obavljalo poslove gdje bi znanjem i integritetom mogli doprinijeti zajednici. Umjesto toga, njima se zakida svaka mogućnost da iskažu svoj potencijal i guraju na društvenu marginu. Mnogi od njih će, nažalost, napustiti zemlju u potrazi za poslom, kao što je već hiljade to i učinilo. To mora da se mijenja odmah. Ovo je naša zemlja i imamo pravo da radimo i živimo normalan život. Političari to neće razumjeti dok im jasno ne kažemo da je takvo ponašanje neprihvatljivo. Svugdje i na svakom mjestu. Od nas zavisi – zaključuje Gošović.M.S.

Muk: Spriječiti vraćanje unazad

Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk pozvao je poslanike da ne podrže predložene izmjene Zakona o sprečavanju korupcije, kojima se predviđa izuzimanje odbornika od primjene ograničenja u vršenju javnih funkcija u javnim preduzećima i javnim ustanovama, a koje su podnijeli predstavnici DPS-a Daliborka Pejović, Marta Šćepanović, Petar Ivanović i Momčilo Martinović, po inicijativi Zajednice opština.
– Tačnije, nastoji se legalizovati situacija u kojoj se nalaze, na primjer, odbornici DPS-a u Skupštini Glavnog grada Podgorica, a koji paralelno sa tom javnom funkcijom vrše i upravljačku funkciju u javnim preduzećima i ustanovama, suprotno važećem članu 12 Zakona o sprečavanju korupcije. Usvajanje predložene izmjene je naročito problematično iz razloga što bi odbornike neupitno dovelo u sukob interesa, jer bi vršili kontrolu nad preduzećima i ustanovama na čijem se čelu nalaze. Podsjećamo da smo nekada i u nacionalnoj skupštini imali situaciju da poslanici koji su istovremeno na čelu agencija, zavoda, javnih preduzeća, brane sopstvene izvještaje pred kolegama poslanicima ili se raspravljaju sa državnim revizorima, ali je ta mogućnost prepoznata kao sukob interesa i ukinuta. Iako, prema logici DPS-a, poslanici vladajuće većine ni na nacionalnom nivou nemaju mnogo posla u kontroli izvršne vlasti, a kamoli na lokalnom, ipak, ljudi koji vode lokalna javna preduzeća i ustanove moraju za svoj rad polagati račune skupštini opštine – poručio je Muk.