Crnogorski lideri imaju odgovornost da novinare zaštite svojim djelima i riječima, a ključni pokazatelj da nema političke volje da se riješe nerasvijetljeni napadi na medije jeste nedostatak odgovornosti u vlasti za nedjelotvorne istrage, ocijenjeno je na jučerašnjoj debati u Podgorici. Nakon projekcije dokumentarnog filma NVO „35 mm” o napadima na novinare „Silom na sedmu”, u kojem je ukazano na napade i prikazane ispovijesti žrtava, na debati je istaknuto da veliki broj nerasvijetljenih napada na novinare predstavlja opasnost za čitavo društvo, demokratiju i za slobodu javne riječi.
Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Ljiljana Klikovac kazala je da je prikazani film o napadima na novinare ostavio jak utisak na nju. Ona je naglasila da Evropskoj komisiji (EK) dva puta godišnje šalju bilans ostvarenih rezultata kada su u pitanju napadi na novinare, navodeći da ti podaci pokazuju da je riješen značajan broj tih predmeta.
– Ali, ostaje broj tih predmeta koji nijesu riješeni i gdje su izvršioci ostali nepoznati – dodala je ona, konstatujući da je tako i u drugim državama.
Klikovac je poručila da slučajevi napada na novinare nijesu ekskluzivitet Crne Gore, već da je tako i u mnogim drugim zemljama, ukazujući na primjer Malte.
– To nije opravdanje i ne smije da bude opravdanje ni tužiocima, ni policiji, ni sudu. Ali ukazujem da to nije nešto što je svojstveno Crnoj Gori – naglasila je Klikovac.
Predsjednik Komisije za praćenje istraga napada na novinare Nikola Marković smatra da nema političke volje da se napadi na novinare rasvijetle, te da to mišljenje bazira na više (ne)postupanja u konkretnim primjerima, pa i na izbjegavanju pitanja odgovornosti.
– Tužilac Klikovac je u svom izlaganju kazala da se napadi na novinare ne dešavaju samo kod nas, već da imamo takve primjere i u Malti i Slovačkoj. Ovi primjeri pomažu da pokažemo kako odgovorne države rade, za razliku od naše. Kad je u pitanju novinar u Slovačkoj, premijer i njegovi najbliži saradnici podnijeli su ostavke poslije masovnih protesta. Na Malti je uhapšeno 17 lica i premijer Malte je zatražio da se u istragu uključi FBI, zato što su optužbe išle u njegovom pravcu, odnosno da bi ljudi blisku njemu mogli imati veze sa ovim ubistvom. Kad je ubijen Duško Jovanović, tadašnji premijer, a novoizabrani predsjednik Milo Đukanović je taj slučaj pokušavao da zloupotrebljava u političke svrhe, govoreći da on zna da je to ubistvo naručeno iz Srbije. Kad ga je tužilaštvo pozvalo, pokušao je da manipuliše – saopštio je Marković.
Rekao je da ne možemo govoriti o uspješnim istragama kada traju 10 ili 15 godina, a nema nikakvih ili zadovoljavajućih rezultata.
– Kako da očekujemo da nadležni u tužilaštvu i policiji otkriju i rasvijetle neki napad, kad imamo primjer da pripadnici policije tuku novinare – pitao je on.
Marković je ukazao na primjer prijetnji novinaru „Dana” Vladimiru Otaševiću, podsjećajući da je tužilaštvo u tom slučaju odbacilo krivičnu prijavu protiv Velizara Markovića, brata aktuelnog premijera Duška Markovića, iako je, kako je rekao „cijela Crna Gora čula da je njemu prijećeno”. Ukazao je da je u slučaju prijetnji novinarki „Vijesti” Jeleni Jovanović ispravno postupljeno i da je došlo do hapšenja, ocijeniši da se rado o istoj stvari, ali da je postupljeno drugačije jer se u slučaju Otaševića radilo o premijerovom bratu.
On je pitao zašto nikada nije pokrenuta istraga kako je iz predmeta napada na novinara Mladena Stojovića nestala službena zabilješka u kojoj je pominjano ime kontroverznih lica Brana Mićunovića i Radojice Božovića i navodi da bi oni mogli biti inspiratori napada. Marković je potvrdio da Komisija na čijem je čelu funkcioniše bolje u ovom mandatu jer, kako je rekao, predstavnici državnih organa nemaju većinu.
– Predstavnici Tužilačkog savjeta i ANB-a dosad su samo jednom došli na sjednice Komisije, a Komisija postoji godinu. To govori o njihovoj zainteresovanosti, ne personalnoj, već o odnosu institucija – ocijenio je Marković.
Klikovac je odgovorila da je u slučaju prijetnji Otaševiću novinar imao mogućnost da podnese tužbu, jer je tužilaštvo odlučilo, na šta je Marković rekao da nije poenta da novinari sami traže pravdu već da ih tužioci i policija štite. Klikovac je rekla da je za slučaj Stojovića bilo nadležno barsko tužilaštvo.
Patrik Šmelcer iz Delegacije EU poručio je da se od državnih organa očekuje da pokažu nultu toleranciju prema napadima i prijetnjama novinarima, te da mu je drago da se prate preporuke i nalazi EK i da se radi na otklanjanju utvrđenih nedostataka.
Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Dragan Pejanović kazao je da je Vlada odlučna da zaštiti integritet i bezbjednost novinara i da podržavaju rad Komisije za praćenje istraga napada na novinare.
Direktor „Vijesti” Željko Ivanović nazvao je „surovom neistinom” navode tužioca Ljiljane Klikovac da je veći broj napada na novinare riješen. On je naglasio da nijedan slučaj napada na „Vijesti” nije riješen. Urednik portala „IN4S” Gojko Raičević kazao je da je u njegovom slučaju prazan papir što se tiče učinka tužilaštva da otkrije policajce koji su ga pretukli.
A.O.


Vlast obavezna da zaštiti slobodu medija

Šef odjeljenja za medije i kulturu u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džef Adler poručio je da vladine ustanove imaju odgovornost da istraže krivična djela protiv novinara i privedu počinioce pravdi. Prema njegovim riječima, crnogorski lideri imaju odgovornost da zaštite slobodu medija svojim riječima i svojim djelima.
– Oni kao zvaničnici moraju nastupati kao uzori za sve crnogorske građane. Naravno, mediji će ih često kritikovati, ali političari treba da poštuju slobodu medija da kritikuju – kazao je on.
Adler je rekao da cijene napore Vlade da se Crna Gora priključi evroatlantskim institucijama, podsjećajući da je Crna Gora prošlog juna postala članica NATO-a i da je otvorila 30 pregovaračkih poglavlja sa EU. Kako je rekao, ostvaren je značajan napredak, ističući da ostaje još dosta posla, posebno kada je u pitanju sloboda medija.
– Prošle nedjelje objavljen je izvještaj o praksama vezanim za ljudska prava, s ciljem da se unaprijedi vladavina prava, poštovanje ljudskih prava. Ovaj važan dokument ističe da kršenje medijskih sloboda jeste jedan od najvećih problema sa kojima se Crna Gora suočava, pored problema sa korupcijom i nedostatkom sudske nezavisnosti. U izvještaju se konkretno pominju desetine napada i medijsku imovinu, kao i kontinuiran politički pritisak koji ugrožava rad javnog servisa. Sjedinjene Države nijesu same u ovoj svojoj procjeni. Slične ocjene su davale i evropske institucije u svojim institucijama, uključujući organizacije kao što su Savjet Evrope, Fridom haus, Reporteri bez granica, gdje se ističu prijetnje i politički i drugi pritisci koji ugrožavaju medijske slobode u Crnoj Gori – podsjetio je on.
Adler je naglasio da su policija i tužilaštvo dužni da zaštite novinare time što će efikasno i pravično primjenjivati zakone.
– Crna Gora se priključila savremenom sistemu vrijednosti, a sloboda izražavanja je dio tog sistema. Ako mediji kontrolišu vlast, to ne znači da mediji imaju pravo da neosnovano neograničeno napadaju. Mediji moraju pružiti informacije koje su potrebne da bi ljudi mogli donositi dobro informisane odluke. Vlada se mora postarati da su novinari bezbjedni i sigurni i da mogu obavljati tu svoju društvenu ulogu. Vlada SAD je posvećena podršci slobodi medija u Crnoj Gori, kao ključnoj vrijednosti i nastavićemo da se zalažemo za slobodu izražavanja – najavio je on.