Državne institucije, agencije i preduzeća od početka godine potrošile su čak 3.549.898 eura za kupovinu 201 novog vozila, uprkos konstantnim pričama o neophodnosti racionalne potrošnje. Ovakvo postupanje državnog aparata u najmanju ruku je bahato kada imamo u vidu da je vlast nedavno povećala cijene goriva, pa smo po izdvajanjima za energente premašili i najrazvijenije države u Evropi – Luksemburg, Njemačku, Austriju.
Državna uprava, očigledno, ne brine kako će plaćati gorivo jer te troškove svakako snose građani, kao što su i obezbijedili novac za kupovinu više stotina automobila. Spisku vozila nije kraj, jer država već posjeduje oko 4.000 automobila čije gorivo i servis plaćaju građani koji jedva sastavljaju kraj sa krajem i sa prosječnom platom, za koju država tvrdi da je preko 500 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je krajem februara sa firmom „S lizing” potpisalo ugovor vrijedan 2.144.224 eura, kojim je taj resor kupio 130 novih vozila. Postupak je sproveden po skraćenoj proceduri kako bi se izbjegli zastoji u radu ministarstva i njegovih službi.
Vozni park je obnavljao i Univerzitet Crne Gore (UCG) koji je 24.850 eura platio za novi kombi, dok je Regionalni vodovod Crnogorsko primorje za 35.000 eura kupilo tri nova automobila „dačija”. UCG je raspisao i tender za kupovinu jednog automobila za koji su pripremili 25.000 eura. Ukupno pet polovnih putničkih motornih vozila i jedno teretno kupila je Uprava za imovinu, a za to je iz budžeta izdvojeno 82.400 eura. Uprava za imovinu je odlučila i da kupi šest novih automobila za šta je iz državne kase obezbijeđeno 189.678 eura i ta vozila će biti ustupljena Upravi policije. Sredinom aprila donijeta je odluka da se za potrebe Uprave policije kupi 30 vozila za koja je izdvojeno 498.900 eura, a i taj tender sprovela je Uprava za imovinu.
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva za 35.000 eura je kupio dva nova automobila, dok je Regionalni ronilački centar za podvodno deminiranje i obuku ronilaca za nove četvorotočkaše potrošio 97.150 eura.
Investiciono razvojni fond je u januaru donio odluku o kupovini jednog vozila za koje je izdvojeno 29.130 eura. Elektroprivreda je kupila minibus za 34.950 eura, Regulatorna agencija za energetiku je za jednog terenca izdvojila 16.990 eura, dok su za potrebe Zavoda za metrologiju kupljena dva polovna automobila za koja će se iz budžeta dati 26.979 eura.
Radio-difuzni centar je po sistemu „staro za novo” kupio tri nova terenska vozila, za koja je doplaćeno 85.847 eura.
Opština Tivat će za dva nova vozila potrošiti 30.000 eura, dok je Javno preduzeće za upravljanje nacionalnim parkovima već potpisalo ugovor vrijedan 78.000 eura kojim su nabavili pet vozila.
Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost pripremila je 90.000 eura za kupovinu četiri automobila, od kojih su dva terenca. Uprava za imovinu sprovodi tender za potrebe Sekretarijata za razvojne projekte kojem će za 25.800 eura kupiti novo službeno vozilo.
Najnovije poskupljenje goriva nije jedini teret koji nam je u ovoj godini Vlada spremila. Zahvaljujući odlukama Vlade i Skupštine u 2018. smo ušli sa uvećanjem PDV-a, akciza, cijena električne energije, goriva, što je za posledicu imalo rast cijena proizvoda, robe i usluga.
Cijene goriva su ponovo povećane proteklog utorka za tri do sedam centi i polako se primiču rekordnom nivou iz 2012. godine. Veliki udio, odnosno uticaj na cijene goriva, pored dešavanja na međunarodnim tržištima, imaju i akcize, takse i naknade koje se plaćaju državi, a koje čine više od polovine cijene goriva.
Iz Ministarstva ekonomije su kazali da od maloprodajne cijene BMB-a 98 država uzima 55,6 odsto, odnosno 80 centi. Od 1,41 euro, koliko košta BMB 95, državi ide 0,79 eura, dok od 1,3 eura dizela državi ide 51,2 odsto ili 66 centi. Dakle, bez nameta države, BMB 98 bi koštao 64 centa po litru, BMB 95 – 61 cent, a eurodizel 64 centa.
Iako je cijena goriva u ovoj godini porasla od 13 do 16 centi, a u odnosu na početak 2016. godine za 36 do 48 centi po litru, Vlada je jano poručila da neće reagovati i pokušati da smanji cijenu naftnih derivata.
Ministar ekonomije Dragica Sekulić je čak izjavila da sagledavajući poslednje povećanje maloprodajnih cijena goriva nijesmo u kriznoj situaciji i nema prostora za dizanje uzbune, posebno što iz privrede navode da neće doći do povećanja maloprodajnih cijena namirnica, usluga prevoza, niti prelivanja cijena nafte na druge životne namirnice.M.S.

Milioni za milionima

Izdvajanje milion eura za kupovinu novih automobila nije novost za crnogorsku vlast. Samo tokom 2017. ministarstva su ku­pi­la oko 100 auto­mo­bi­la i ma­ši­na, za šta je po­tro­še­no pre­ko 2,6 mi­li­o­na eura. Naj­sku­plje su pla­će­na tri „mer­ce­de­sa” za pre­mi­je­ra Du­ška Mar­ko­vi­ća i to oko 66.000 eura po vozilu, a za taj iz­nos je čak 45 po­ro­di­ca go­di­nu mo­glo da pri­ma so­ci­jal­nu po­moć od 120 eura ili 550 po­ro­di­ca za mje­sec u istom iz­no­su, o čemu je „Dan” pisao. Uko­li­ko upo­re­di­mo rad­nič­ka pri­ma­nja, on­da bi 11 za­po­sle­nih sa pro­sječ­nom za­ra­dom od 500 eura mo­ra­lo da da go­di­šnji pri­hod za jed­nog „mer­ce­de­sa” ko­ji je na ras­po­la­ga­nju pre­mi­je­ru.
I ministarka Sekulić, koja je skoro izjavila da nema krize, potpisala je odluku o kupovini „mer­ce­desa” vri­je­danog 56.508 eura.