Od 17 rukovodilaca tužilačkih institucija u Crnoj Gori njih osam nije dozvolilo da im Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) kontroliše bankovne račune, pokazuju poslednji podaci te institucije. Davanje saglasnosti za provjeru bankovnih računa nije zakonom propisana obaveza i zavisi od dobre volje funkcionera.
Vrhovni državni tužilac
Ivica Stanković nije dozvolio da mu inistitucija kojom rukovodi
Sreten Radonjić kontroliše bankovne račune, a to potvrđuje i njegov poslednji izvještaj o imovini. On je prijavio da na bankovnim računima ima pozamašnu sumu novca, a radi se o 107.400 eura.
Za razliku od Stankovića, specijalni državni tužilac
Milivoje Katnić je dozvolio da mu se kontrolišu bankovni računi. Katnić je jedan od tužilaca koji nije prijavio nikakvu ušteđevinu, ali on i njegova porodica posjeduju više nekretnina.
Čelnica Višeg državnog tužilaštva u Podgorici
Vesna Jovićević nije dozvolila da joj ASK kontroliše bankovne račune, dok je njen kolega iz bjelopoljskog Višeg tužilaštva
Mirko Bulatović potpisao saglasnost za obavljanje kontrola.
Što se tiče osnovnih tužilaštava saglasnost da im se kontrolišu bankovni računi nijesu dali čelnica Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici
Ljiljana Klikovac, kao ni njen kolega iz Bara
Milenko Magdelinić, koji je prijavio da ima ušteđevinu od 10.850 eura.
Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva
Danka Živković nije dala odobrenje da joj ASK kontroliše bankovne račune, a navela je da na računima ima ušteđeno oko 4.400 eura. Ista situacija je i sa njenom koleginicom iz Herceg Novog
Snježanom Zejnilagić koja takođe ne želi da joj se kontrolišu bankovni računi, a prijavila je ušteđevinu od 35.092 eura.
Njihov primjer slijedio je i rukovodilac tužilaštva u Kolašinu
Vojislav Grujić koji nema ušteđevinu, kao i
Hajran Kalač iz Rožaja koji ima na banci ušteđeno 22.053 eura.
Analiza koja je objavljena krajem 2018. pokazala je da od oko 5.250 javnih funkcionera u Crnoj Gori njih čak 40 odsto, odnosno 2.100, nijesu dozvolili Agenciji da im kontroliše bankovne račune, a među njima je većina ministara i poslanika vladajuće koalicije. Taj trend primijetila je i Evropska komisija, koja je u radnoj verziji izvještaja o napretku naše zemlje navela da je primjetan pad broja nosilaca vlasti koji su spremni da im se kontroliše konto u bankama.
– Procenat javnih funkcionera koji su dali saglasnost za pristup bankovnim računima smanjen je sa 70 na 60 odsto – upozorila je Evropska komisija još u novembru prošle godine.
Vlada je u septembru dala saglasnost na predlog osnova za zaključenje međunarodnog sporazuma koji predviđa da se devet država, uglavnom regiona, dogovara o razmjeni podataka o imovini javnih funkcionera kako bi ih spriječili da je sakriju od javnosti. U ovom predogu sporazuma poziva se na Konvenciju Ujedinjenih nacija o sprečavanju korupcije. U preambuli dokumenta navodi se, između ostalog, da većina država svijeta zahtijeva da javni funkcioneri podnose imovinske izvještaje i da se oni provjeravaju.
M.S.
Date saglasnostiDozvolu da im se kontrolišu bankovni računi dali su rukovodioci osnovnih tužilaštava u Nikšiću
Stevo Šekarić, u Pljevljima
Milivoje Tomčić, Beranama
Gorica Golubović, Plavu
Erdan Feratović, Cetinju
Luka Martinović, dok u Bijelom Polju još nije zvanično imenovan novi rukovodilac, a trenutni vršilac te dužnosti
Denis Zvrko na spisku je tužilaca koji su dozvolili provjeru svojih računa. Čelnica Osnovnog tužilaštva Ulcinj
Feriha Muratović u redovnom godišnjem izvještaju o imovinu i prihodima nije dala saglasnost da joj se kontroliše stanje u bankama, ali je to promijenjeno nakon predaje novog imovinskog izvještaja zbog promjene u vrijednosti imovine u iznosu većem od 5.000 eura. Ona je tom prilikom prijavila da je njen suprug kupio plac.
)){kind=small}
