Elektroprivreda i Crnogorski elektroprenosni sistem započeli su početkom decembra prošle godine pregovore u kojima pokušavaju da riješe probleme i dugovanja koja su nastala između tih kompanija, potvrđeno je ,,Danu” iz više izvora.
CGES je pred podgoričkim Privrednim sudom pokrenuo dva spora u kojima potražuju ukupno 9,65 miliona eura, a, prema nezvaničnim informacijama, EPCG od CGES-a potražuje 11 miliona eura, ali to potraživanje još nije došlo na sud.
Prema nezvaničnim saznanjima ,,Dana”, potraživanje EPCG odnosi se na period iz 2013. u koju je KAP ušao bez ugovora, a tokom 53 dana, od 1. januara do 23. februara 2013. godine, CGES je iz rezervi EPCG pokrivalo debalans, nakon čega je počelo neovlašćeno preuzimanje struje iz evropske interkonekcije.
Direktor EPCG Stefano Pastori i predsjednik odbora direktora EPCG Srđan Kovačević krajem decembra su imali nekoliko sastanaka sa predsjednikom odbora direktora CGES-a Draganom Laketićem i izvršnim direktorom CGES-a Ivanom Bulatovićem, na kojima je, prema nezvaničnim informacijama, bilo riječi i o uzajamnim potraživanjima.
Prema nezvaničnim saznanjima, do dogovora će izvjesno doći, ali postizanje dogovora dodatno koči i to što CGES trenutno ne raspolaže novcem koji potražuje EPCG iz razloga što je u prošloj godini akcionarima isplaćena dividenda iz 2012. godine u iznosu od 6,55 miliona eura. EPCG odbija da plati svoje dugovanje CGES-u dok ne naplati svoje potraživanje, pa je iz tog razloga CGES i pokrenuo sudske procese.
CGES u jednoj tužbi traži osam miliona eura duga koji se, kako se navodi u predlogu za izvršenje, odnosi na period od 1. januara do 31. maja 2013. godine. U tom periodu EPCG nije platila CGES-u korišćenje prenosnih kapaciteta električne energije. CGES u drugoj tužbi traži 1,65 miliona eura, a to potraživanje se odnosi na januar i februar, kada je EPCG koristila prenosne kapacitete CGES-a za izvoz električne energije.
Prema nezvaničnim saznanjima ,,Dana”, spor je indirektno vezan za prošlogodišnju krađu struje iz evropske interkonekcije za potrebe Kombinata aluminijuma. Krađa struje počela je nakon što je EPCG 22. februara prestala da obezbjeđuje 84 megavata struje za KAP iz rezervi, a okončana je 25. maja.
RAE je tokom 2013. prijetila EPCG i CGES-u oduzimanjem licence zbog toga što kompanije nijesu ugovorno regulisale međusobne odnose, odnosno nijesu mogle da se dogovore o načinu plaćanja povučene električne energije u slučaju debalansa u sistemu, koji je nastao nakon krađe struje iz evropske interkonekcije. EPCG je u tom periodu CGES-u ispostavljala račune za struju koju je CGES povlačio od EPCG, ali je nije plaćao kao krajnji korisnik. Uz prećutnu saglasnost Vlade, KAP je iz evropske interkonekcije potrošio struju vrijednu 9,64 miliona eura. CGES je od februara do maja prošle godine neovlašćeno preuzeo 190 hiljada kilovat-sati energije iz evropske interkonekcije za potrebe KAP-a, koji je snabdijevan strujom iako je bio bez ugovora od januara do juna prošle godine. RAE je utvrdila i da EPCG nije uključena u postupak vraćanja električne energije u interkonekciju jer je po nalogu CGES-a obezbjeđivala struju za KAP do sredine februara, kada više to nije htjela da radi. Tada je CGES informisao Vladu da će biti primoran da neovlašćeno preuzima struju iz interkonekcije za potrebe KAP-a.
Prema članu 153 Zakona o energetici, EPCG i CGES su dužni da zaključe ugovor o korišćenju prenosne mreže, što za sporni period nije urađeno, a tokom sudskih postupaka i zastupnici EPCG i CGES-a tvrdili su da je upravo druga strana odbila da potpiše ugovor.J.V.
Teško naplativo potraživanje
CGES je iz neto dobiti platio električnu energiju koja je za potrebe KAP-a neovlašćeno preuzimana iz evropske interkonekcije od 23. februara do 23. maja 2013. Prema ranijem dogovoru, ukradena struja je vraćena Elektroprivredi Srbije, a shodno zakonu o budžetu, CGES je za to izdvojio 3,25 miliona eura iz neraspodijeljene dobiti. Postavlja se pitanje da li će CGES uopšte uspjeti da naplati to potraživanje od KAP-a u stečaju, koji je prodat Unipromu Veselina Pejovića za 28 miliona, od čega su plaćena svega četiri miliona.
Prvi dio električne energije platio je Montenegro bonus, koji je za to izdvojio 3,3 miliona eura.