U NVO Grin houm smatraju da je Detaljni prostorni plan za gradnju Drugog bloka Termoelektrane Pljevlja nedovršen dokument, kojem nedostaju bitni parametri i podaci koji se odnose na rezerve uglja, kvalitet, stepen istraženosti, procjenu troškova otvaranja novih rudokopa, broja radnih mjesta, troškove rekultivacije prostora i mjere zaštite životne sredine i zdravlja ljudi.
–Posebno je loše i na bazi nejasnih ulaznih podataka obrađena ekonomsko-tržišna projekcija za Drugi blok, pri čemu su budući troškovi uglja procijenjeni na cijenu znatno nižu od sadašnje, dok je procijenjena prodajna cijena od 65 eura po megavat-satu visoka i nerealna, s obzirom da je trenutna cijena na tržištu električne energije oko 32 eura po megavat-satu – navedeno je u komentarima Grin houma na DPP i stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu.
Osim toga, kako je navedeno u komentarima koje je potpisala programski direktor Jelena Marojević Galić, nije uključena ni cijena moguće izgradnje novog dimnjaka za potrebe Drugog bloka. U toj NVO smatraju da vrijednost projekta izgradnje Drugog bloka i povezani troškovi nijesu realno i adekvatno prikazani i da će višestruko nadmašiti prikazanu cifru, kao i da će vrijeme isplativosti projekta biti znatno duže od procijenjenih 14 godina. Sve to, smatraju, dovodi u pitanje konkuretnosti budućeg objekta na tržištu električne energije i isplativost investicije, pa je neophodno uraditi ozbiljnu i nepristrasnu analizu troškova izgradnje Drugog bloka i povezanih troškova prije nego što bude donesena konačna odluka o njegovoj eventualnoj izgradnji.
Za tu NVO je neprihvatljivo da se pitanje rješavanja zagađenja životne sredine u Pljevljima uslovljava izgradnjom novog bloka – novog emitera gasova i proizvođača otpada, i to bez adekvatne analize stanja životne sredine, uzroka zagađenja, udjela zagađivača i efekata zagađenja na zdravlje građana.
–Uzimajući u obzir okolnost da je djelovanje na životnu sredinu postojeće TE „Pljevlja” i Rudnika uglja kumulativno, ukazujemo da izvođenje zaključka da je izgradnja Drugog bloka tehno-ekonomski i ekološki prihvatljiva, jer sa stanovišta uticaja na ugroženi kvalitet vazduha čini pozitivan učinak u odnosu na postojeće stanje, nije dovoljno – istakli si uz Grin houma.
Oni su dodali da izgradnja novog objekta treba ne samo da poboljša uticaj u odnosu na zatečeno stanje, već da dovede stanje životne sredine u dugoročno prihvatljivo, za šta ne vide garancije u predstavljenoj dokumenticiji.
–Pitanje toplifikacije nije detaljno razmatrano u dokumentima, već je uzeta pretpostavka da će se ona realizovati. S obzirom da je taj projekat neizvjestan, skup i da realizacija zavisi od studije opravdanosti i finansijske sposobnosti lokalne zajednice da sopstvenim sredstvima potpuno završi distributivni sistem za daljinsko grijanje za veći dio grada, potrebno je uzeti u razmatranje i opciju da i pored izgradnje novog bloka projekat toplifikacije ne bude urađen i, shodno tome, istražiti i analizirati negativne uticaje na zdravlje stanovnika Pljevalja – naglasili su iz Grin houma.
Oni smatraju da je dokument strateške procjene uticaja neobjektivan.
–Prilikom razmatranje uticaja izgradnje novog bloka na životnu sredinu polazi se od pretpostavke da će postojeći blok, u slučaju da se ne izgradi novi, nastaviti rad bez sanacije kao veliki zagađivač i, shodno tome, ističu se pozitivni efekti izgradnje novog bloka. Međutim, prilikom razmatranja ekonomskih efekata izgradnje Drugog bloka polazi se od pretpostavke da će u slučaju da se ne izgradi novi doći do zatvaranja postojećeg, što će imati negativne ekonomske uticaje – ukazali su iz Grin houma.J.V.
Pored deponije planiraju poljoprivrednu zonu
Iz Grin houma ukazuju da se nedoslednosti pojavljuju i u slučaju postojeće deponije pepela i šljake Maljevac, koja se u dokumentu ne posmatra kao objekat koji mora da se zatvori jer je dostigao limit i da se Vlada već kreditno zadužila kod Svjetske banke za sanaciju deponije, već se zatvaranje deponije posmatra kao pozitivan doprinos izgradnje Drugog bloka. Pored toga, kako su naveli, pitanje otvaranja nove deponije na lokaciji Šumane obrađeno je nedovoljno ozbiljno, imajući u vidu rizik za životnu sredinu i da se ne zna njen vijek trajanja, kapaciteti i uticaji, ali i postojanje mogućnosti da se na toj lokaciji nastavi sa eksploatacijom uglja.
–Ta lokacija je predviđena i za razvoj poljoprivrede u bafer zoni od 300–600 metara od deponije, ali i kao rekreativno-turistička lokacija u zoni Borovičkog jezera, što smatramo nerealnim, imajući u vidu prirodu otpada koji bi se deponovao – naveli su iz Grin houma.