Većina sudskih postupaka koje su vodili brojni radnici Nikšića protiv matičnih preduzeća završena je u korist tuženih strana, iako se radilo o sporovima u kojima su bivši radnici tražili ono što su zaradili.
Osim što u većini slučajeva nijesu uspjeli da naplate svoja potraživanja, bivši radnici su po sudskim odlukama dužni da plate enormne troškove sudskih postupaka.
Da su iznosi sudskih troškova više nego nevjerovatni, primjer su radnici Željezare i Hotelsko-turističkog preduzeća Onogošt, koji zbog izgubljenih postupaka treba da plate oko 160 hiljada eura.
Bivši ugostitelji, njih 61, tužili su državu, preduzeće i tadašnjeg vlasnika HLT fond, tražeći puni iznos otpremnina koje su ih sledovale. Spor su izgubili, a dosuđeni troškovi za HLT i Onogošt u stečaju iznose blizu 80 hiljada eura, dok se država odrekla tog prava. Iznos od 36,8 hiljada eura koji je sledovao njihovu firmu u stečaju, bivši radnici su već otplatili, a preostaje im bivši vlasnik, čiji izvršitelji su već krenuli u naplatu blokadom penzija.
Predstavnici radnika, kao i njihov advokat Milan Vojinović, već nekoliko puta su upućivali zahtjev Sudskom savjetu, tražeći reviziju postupka, ali nije bilo odgovora. Na sajtu Sudskog savjeta naglašeno je da je njegova nadležnost utvrđena članom 128 Ustava Crne Gore, te da taj savjet, između ostalog, „razmatra izvještaj o radu suda, predstavke, pritužbe na rad suda i zauzima stavove o njima”.
Na pitanje da li je Sudski savjet obavezan da odgovori i reaguje u konkretnom slučaju, advokat Vojinović kaže da to tijelo ne može da ocjenjuje presude, ali može da ukaže na negativnosti kako bi se one otklonile.
– Advokati su dio pravosudnog sistema, međutim, imam utisak da su se oni otuđili od nas, od naroda, od svega. Nekoliko puta smo se im obraćali povodom presude bivšim radnicima HTP-a, i mogli su, makar iz poštovanja, da odgovore da nijesu nadležni i da ne mogu preduzimati mjere – kazao je Vojinović.
Bivši željezarci, njih 317, tužili su Željezaru radi isplate neupisanih besplatnih akcija koje su imali u firmi. Postupak su izgubili 2010, godinu prije nego je fabrika uvedena u stečaj, a troškovi koje je trebalo da plate iznosili su 35,8 hiljada eura, odnosno po 112 eura po tužiocu. Međutim, naplatu tog novca preuzima stečajna uprava koja je angažovala izvršitelja, a on je svakom radniku ponaosob 13. septembra ove godine dostavio rješenje o izvršenju, s tim što je suma povećana za blizu 40 hiljada eura zbog troškova izvršnog postupka.
Vojinović smatra da u oba slučaja treba obustaviti izvršenja i da se postavlja pitanje zbog čega stečajni postupci u nikšićkim firmama traju toliko dugu, kao i zašto stečajne uprave preduzimaju takve mjere prema bivšim radnicima, koji osim toga što su ostali bez posla nijesu naplatili godine rada i sve drugo što ih je sledovalo.
– Pitanje je i zašto se stečajni upravnici biraju iz drugih gradova, a ne iz Nikšića za firme koje ovdje imaju svoje sjedište. Ne poznaju ni prilike, ni odnose u tim preduzećima, a ni njihov istorijat. Sve se, očigledno, radi na štetu radnika – kategoričan je Vojinović.
U HTP Onogošt stečaj traje do 2009, a oko 80 radnika je ostalo bez posla. Iz stečajne mase isplaćene su im zaostale plate, ali u umanjenom iznosu, a od otpremnina koje su ih sledovale po kolektivnom ugovoru dobili su polovinu, odnosno po 5,6 hiljada eura. Sličnu sudbinu doživjeli su i željezarci, čija je firma u stečaju od 2011. godine.
B. Brašnjo
Različiti aršini istog suda
Šćepan Pantović, predstavnik bivših radnika HTP-a koji su izgubili spor, kazao je da je u istom periodu i po istom osnovu državu, firmu i HLT fond tužila još jedna grupa njihovih kolega. Međutim, nikšićki Osnovni sud je odbio tu tužbu, dok je prihvatio tužbu grupe radnika koju predstavlja Pantović.
U ime ugostitelja tužbu je podnijela advokatska kancelarija Mitrić iz Podgorice, koja je nakon što je nikšićki sud presudio na štetu bivših radnika bez njihovog znanja uložila žalbu Višem sudu koji je potvrdio presudu. U postupku, po riječima Pantovića, izvršeno je i sudsko vještačenje koje u konkretnom slučaju, smatra on, nije bilo potrebno, ali su i troškove vještačenja u iznosu od tri hiljade eura takođe platili radnici.
– Nećemo svi ni plaćati, jer je u međuvremenu troje naših kolega preminulo, a 19 koleginica je steklo pravo na nadoknade kao majke sa troje i više djece i njima se troškovi ne mogu odbijati. Od izvršitelja kojeg je angažovao HLT fond nedavno smo dobili obavještenje da možemo pojedinačno i odmah uplatiti po 600 eura, a ako to ne uradimo odbijaće nam se od penzija i to ukupan iznos od po 1,2 hiljade eura – rekao je Pantović.