Nakon milionskih gubitaka u poslovanju koje su četiri željezničke firme ostvarile za osam godina, te milionskih naknada koje su isplaćene izvršnim direktorima i članovima borda direktora, iz Ministarstva saobraćaja je krenula inicijativa da se Željeznica ponovo spoji. Prvi korak ka tome je, kako je ranije poručio resorni ministar Ivan Brajović, gašenje preduzeća Održavanje željezničkih voznih sredstava i podjela radnika tog preduzeća na Željeznički prevoz i Montenkargo, kako bi se smanjili troškovi za menadžment kompanija.
On je tada rekao da bi to bio samo početak spajanja željezničkih preduzeća i da je segmentacija na četiri preduzeća bila greška.
Nekada jedinstvena Željeznica, nakon osnivačnih skupština 2008, segmentisana je na Željezničku infrastrukturu, Željeznički prevoz, Održavanje željezničkih voznih sredstava i Montekargo. Sva četiri preduzeća imaju izvršne direktore čija mjesečna primanja prelaze hiljadu eura što znači da za godinu na njihove zarade ode minimum 768 hiljada eura, odnosno od momenta segmentacije jedinstvene Željeznice po tom osnovu je utrošeno preko šest miliona eura. Predsjednici borda direktora tih preduzeća primaju nadoknade u visini prosječne zarade u Crnoj Gori, dakle oko 500 eura što znači da se za njihova primanja iz državne kase izdvojilo preko tri miliona eura. Određenu nadoknadu primaju i članovi bordova direktora kojih ima po četiri u svakom preduzeću.
Osim što su se milioni isplaćivali na zarade upravi i menadžmentu dva, od četiri preduzeća od segmentacije posluju sa višemilionskim gubicima.
Kompanija Željeznički prevoz završila je prošlu godinu sa gubitkom od 1,6 miliona, odnosno 2014. sa gubitkom 3,9 miliona. Ta kompanija je drugi kvartal ove godine završila sa gubitkom od 633,1 hiljadu, što je znatno manje nego u uporednom periodu kada je gubitak bio duplo veći.
Željeznička infrastruktura prošlu godinu završila je sa gubitkom od 3,5 miliona, odnosno pretprošlu sa 5,4 miliona, dok je drugi kvartal ove godine završen sa minusom od 1,2 miliona. Preduzeće Održavanje željezničkih voznih sredstava prošlu godinu je završilo sa gubitkom od 643,3 hiljade eura, odnosno gubitkom od 756,7 hiljada eura. Prvu polovinu godine OŽVS završila je sa gubitkom od 381,2 hiljade eura.
Jedino kompanija Montekargo koja se bavi prevozom tereta može se pohvaliti boljim poslovanjem i to u prošloj godini kada su poslovali sa pozitivnim rezultatom u iznosu od 53,7 hiljada eura što je mnogo bolje od 2014, kada su poslovali sa minusom od 1,9 miliona, dok je drugi kvartal završen sa gubitkom od 351,7 hiljada.
To preduzeće je na spisku kompanija koje su planirane da se privatizuju u ovoj godini, ali je postupak privatizacije proglašen tajnom. To preduzeće je već dvije godine na spisku kompanija, čija je privatizacija planirana, a koliko je poznato javnosti, za Montekargo se dosad interesovala samo jedna kompanija iz Grčke.
Željezničke kompanije su danas i najveći poreski dužnici.
Željeznički prevoz, prema poslednjim podacima Poreske uprave, ima oko 2,9 miliona eura poreskog duga, a Održavanje željezničkih voznih sredstava ima 1,7 miliona, a ta preduzeća su počela sa gomilanjem poreskog duga nakon 2010. godine. Te, 2010. godine OŽVS nije imala poreskih dugovanja, a slično je i sa ostalim željezničkim preduzećima. Željeznička infrastruktura je 2010. imala 565,9 hiljada duga, dok je danas taj dug skoro tri miliona veći. Preduzeće Željeznički prevoz prije šest godina imao je 7,1 hiljadu eura poreskog duga, a sredinom jula ove godine dostigli su cifru od blizu tri miliona eura.B.Ma.
Plate kasne
Prvi put od 1953. godine, plate u željezničkim kompanija počele su da kasne. Od decembra počinju problemi u isplati plata kompanijama ŽPCG i OŽVS. Zarade su se isplaćivale u dva dijela, a došlo je do kašnjenja zarada za maj i jun zbog čega su radnici organizovali štrajk upozorenja i zaustavili vozove na sat vremena i najavili generalni štrajk, ali nakon isplate te dvije zarade odluka je obustavljena. Isplata mjesečnih zarada i dalje nije redovna imajući u vidu da se i dalje čeka septembarska plata, a takvo stanje bar do kraja godine trebalo bi da riješi rebalans budžeta koji je i dalje neizvjesan.
Kredite ŽPCG za nova tri voza koji su kupljeni nakon deceniju sada plaća Vlada da se ne bi aktivirale državne garancije.