Skoro godinu dana je prošlo od kada je izabran direktor poreske policije a taj sektor još nije formiran. Od tada su se promijenila čak tri ministra finansija ali rješenje za formiranje resora poreske policije još nije nađeno. Opozicija smatra da se njeno formiranje prolongira kako bi se izbjegao obračun sa velikim poreskim dužnicima i da su upravo ti poreski dužnici najbliži vlasti pa se zato i toleriše gomilanje obaveza prema državi.
Bivši ministar finansija, sadašnji guverner Centralne banke Radoje Žugić još u februaru prošle godine izabrao je Miodraga Mića Martinovića, bivšeg službenika Ministarstva unutrašnjih poslova, na osnovu javnog konkursa za direktora poreske policije a tek par dana kasnije donio je odluku o usvajanju sistematizacije koja podrazumijeva ukidanje tog resora. Međutim, sistematizacija je stopirana jer nije dobijena saglasnost Vladine komisije za ekonomska pitanja. Nakon toga ministar finansija iz redova pozicije Raško Konjević stopirao je sistematizaciju koja je bila pred Upravom za kadrove dok se u nju ne vrati poreska policija. Nakon Konjevića na čelo Ministarstva finansija dolazi Darko Radunović ali ni on nije definisao pitanje poreske policije.
Prošle godine evidentiran je poreski dug najveći u poslednjoj deceniji i iznosio je čak 777,6 miliona eura. Tokom 2016. godine PU je uspjela da naplati svega 12 miliona. Plan je da i ove godine naplate svega 12 miliona od tog duga.
Prema riječima Aleksandra Damjanovića (SNP) opstrukcija formiranja sektora poreske policije u okviru Poreske uprave loša je poruka koja se šalje od strane izvršne vlasti u pogledu političke volje i želje za radikalnim obračunom sa utajom poreza i sivom ekonomijom, koja je prevazišla nivo iz 90-ih godina, sankcija i ratova u okruženju.
– Pozivam novog ministra finansija, imajući u vidu da se PU nalazi u okviru Ministarstva finansija, što je još jedno u nizu loših rješenja, jer ista sa Upravom carina mora da bude jedinstven i samostalan organ, da najhitnije inicira formiranje poreske policije i da ona počne sa radom. Postojeći zakon o poreskoj administraciji, iako to nije eksplicitno definisano, daje dovoljno prostora za rad poreske policije, a činjenica je i da je izabran, na javnom konkursu, i čelni čovjek ovog organa – rekao je Damjanović.
On je kazao da se ne može na jednoj strani tolerisati ovako visok nivo poreske evazije u mnogim privrednim sektorima koji rezultira desetinama i stotinama miliona potencijalno naplativih poreskih prihoda koje država gubi.
– Istovremeno se na drugoj strani povećava cijena goriva usled povećanja akciza ili se ukidaju postojeća socijalna prava. Takođe treba imati u vidu da su očajne javne finansije ključni ekonomski izazov, u okviru kojih politika optimizacije poreskih prihoda države ima nemjerljiv značaj, pa je prioritet svih prioriteta jačanje kapaciteta Poreske uprave. To treba raditi i kroz postavljanje sistema adekvatnih novčanih podsticaja za službenike u Poreskoj upravi, koji svojim angažmanom obezbjeđuju dodatne prihode državi iz takozvanog sivog sektora, pri čemu upravo novi institut poreske policije treba da ima ključnu ulogu – poručio je on.
B.Ma.
Jedini bez poreske policije
Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja nema poresku policiju iako je Vlada još 2014. godine donijela zaključak o njenom formiranju. Sve zemlje regiona, uključujući u Srbiju, imaju poresku policiju a njena ovlašćena su borba protiv privrednog kriminala, sive ekonomije, utajivača poreza.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.