Crna Gora nema drvopreradu i prodaje budzašto šumu kao sirovinu sa najnižim stepenom prerade, smatra direktor NVO Centar za razvoj Durimitora Darko Stijepović.
– Ostaćemo sirovinska baza za najjeftiniju eksploataciju, jer je to u interesu tranzicionih struktura i modela crnogorske ekonomske škole – naveo je on.
Stijepović je naglasio da i tokom najnovije podjele koncesija „šumski klan” nije odustao od haranja.
– Potencijalna šteta za budžet iznosi 1,5 miliona eura, ukoliko samo jedan koncesionar, fiktivni konzorcijum Šid, dobije koncesije na 100.000 metara kubih crnogorskih šuma. Za 100.000 kubika, oni su ponudili 1,8 miliona eura, to jest 18 eura po kubiku, dok se, na primjer, jamska građa prodaje po 30 eura po kubiku. Dakle, 50 odsto je jeftinije uzeti šumu prve klase na državnom konkursu nego trulo drvo za potpalu – naveo je Stijepović.
Naglasio je da se radi o namještanju početne cijene i uslova koje manji koncesionari ne mogu da ispune.
– Šumski klan će tako dobiti 60 odsto ovogodišnje ponude crnogorskih šuma i imati ekstraprofit od 1,5 miliona eura, samo preko papira, a to je razlika u cijeni od 18 eura do 32 eura (koliko je ponudio drugi ponuđač) na 100.000 kubika – naveo je on.
Tvrdi da je konzorcijum Šid prekršio i uslove konkursa, jer je mijenjao odgovorna lica u konzorcijumu za svaki traženi šumski odjel, iako na jednom konkursu, kako je istakao, konzorcijum mora da zastupa samo jedno odgovorno lice. Istakao je i da smatra da Ministarstvo poljoprivrede i Uprava za šume moraju da odbiju ponudu spornog konzorcijuma. Tvrdi da bi prihvatanjem te, kako je nazvao, manjkave ponude, došlo do gašenja oko 40 firmi na sjeveru Crne Gore, kao i 1,5 miliona eura manje u budžetu na ime koncesione naknade.
On se osvrnuo i na uvođenje Privredne komore u odlučivanje o šumama, za koju smatra da je, kako je kazao, nelegitimna institucija, te da je uvođenje tog tijela u odlučivanje o koncesijama dodatan dokaz „drvoprevare”.
– Izgradnja šegare na Njegovuđi za 1.350.000 eura odličan je primjer kako je dobro uigran tim važan da se dobije lažirana utakmica. Od državnih sredstava (državni novac, zemlja, koncesije, šljunak, lažirane dozvole itd. u iznosu od oko 600 hiljada eura) napravi se privatna pilana, a zatim se dobije i kredit iz Abu Dabi fonda za razvoj – naveo je on ističući da istom privatniku sada treba omogućiti još i da dobije drvnu sirovinu po cijeni koja je za 50 odsto niža od cijene ogrevnog drveta.
Tender je, tvrdi, namješten kako bi se dobili bodovi na fingiranim investicijama, posebno na one koje vrijede preko pola miliona eura, a samim tim i koncesije. Ističe da je realna vrijednost investiranja u projekat na Njegovuđi oko 120.000 eura (dvije polovne brente i objekat).
– Konzorcijum Šid je prijavio da ima čak 270 zaposlenih. Realnost je da je rukovodilac konzorcijuma zaposlen u dvije firme, u Ulotini i u Njegovuđi, možda je stečajac još negde, a inače je penzioner – zaključio je Stijepović.
J.V.