Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila izvještaj o radu zaštitnika imovinskopravnih interesa Crne Gore za prošlu godinu, u kojem je navedeno da je u 6.922 predmeta na ime glavnog duga država platila 20,433 miliona eura. Kada se na taj iznos dodaju troškovi izvršenja, koji iznose ukupno 1,521 milion, kao i još 1,107 miliona eura na ime parničnih troškova po osnovu izgubljenih sporova, troškovi budžeta u 2016. godini iznosili su 22,06 miliona eura.
Na drugoj strani, država je kao povjerilac u ukupno 3.980 sudskih predmeta naplatila svega 685.542 hiljade eura.
Najveći broj predmeta u kojima je zaštitnik zastupao državne interese odnosio se na sudove, čak 2.457 predmeta, za šta je isplaćeno ukupno 3,25 miliona. Slijedi Uprava policije sa 1.289 predmeta i dva miliona po osnovu tih sporova, Ministarstvo odbrane sa 800 predmeta i 2,33 miliona, tužilaštvo sa 404 predmeta i 154 hiljade, Ministarstvo unutrašnjih poslova sa 520 predmeta i 8,1 milion, Ministarstvo poljoprivrede sa 247 predmeta i 97 hiljada i resor rada i socijalnog staranja sa 104 predmeta i 217 hiljada eura. Po osnovu neosnovanog lišanja slobode, vođeno je 26 postupka i isplaćene su 418,3 hiljade eura.
U izvještaju je navedeno da je pred Agencijom za mirno rješavanje sporova prema sudovima, Ministarstvu unutrašnjih poslova i Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija zaštitnik formirao ukupno 105 predmeta, od čega se najviše odnosilo na MUP, 49 predmeta, Ministarstvo odbrane, osam predmeta, i ZIKS, 14 predmeta, dok se na ostale državne organe odnosilo 15 predmeta, uz naglasak na to da je broj predmeta manji u odnosu na broj zaposlenih koji su pokrenuli sporove iz razloga što se u istom postupku rješavaju zahtjevi većeg broja zaposlenih. Radi se o sporovima koji su vođeni zbog neisplaćenog toplog obroka, zimnice i slično, kao i tužbama koje su se odnosile na potraživanje kamata po osnovu tih prava iz radnog odnosa koja nijesu isplaćena blagovremeno.
Navedeno je da su ukupno završena 4.882 predmeta, dok je aktivno 12.436 predmeta, što znači da je u prošloj godini postupano u ukupno 17.318 parničnih predmeta, što je za 2.100 predmeta više u odnosu na 2015. godinu. U stečajnim postupcima koji se vode pred Privrednim sudom, zaštitnik je zastupao državu u 419 predmeta u prošloj godini, ali ti sporovi nijesu okončani. Zaštitnik je postupao i u 49 predmeta koji su vođeni zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. U prošloj godini pristiglo je 21.217 predmeta.
– U predmetima u kojima su donijete pravosnažne i izvršne presude i u kojima već postoji formirana sudska praksa, organi koje zaštitnik zastupa ne postupaju po presudama u roku, već omogućavaju da se putem prinudne naplate preko javnih izvršitelja troškovi postupka, i pored već enormnih iznosa, znatno uvećavaju – navedeno je u izvještaju koji je potpisala zaštitnik imovinskopravnih interesa Dragana Đuranović.
To je posebno primjetno kod sporova male vrijednosti, gdje troškovi postupka uveliko prevazilaze visinu tužbenog zahtjeva.J.V.
Rizik od više naplata po istom osnovu
Ukupan broj zamjenika zaštitnika je 11, uposlenih službenika sedam, dok je namještenika 12, a u izvještaju je navedeno da je taj broj nedovoljan kako bi se uloga zaštitnika obavljala kvalitetno, na način kako to predviđa Zakon o državnoj imovini. Navedeno je i da postojeći sistem evidencije sporova koje vodi zaštitnik ne omogućava efikasnu pretragu i nije sveobuhvatan, zbog čega i ne omogućava uspješno upravljanje izdacima za sudske sporove, pa se stvara rizik da jedno pravo po istom osnovu bude naplaćeno dva ili više puta.
)){kind=small}
