Državna preduzeća koja su u prošloj godini poslovla sa gubitkom dužna su, shodno Zakonu o zaradama, da smanje fond za plate za 10 odsto. To, međutim, prema informacijama „Dana”, državna preduzeća nijesu uradila. Za nadzor nad ovim zakonom zaduženo je Ministarstvo finansija, a sagovornici „Dana” smatraju da bi taj vladin resor trebalo snažnije da insistira na poštovanju zakona koji su predlagali. Isto ministarstvo, koje ne insistira na smanjenju fonda za zarade državnih preduzeća, nedavno je predložilo povećanje stope PDV-a sa 19 na 21 odsto, a početkom godine niz nameta kako bi popunilo rupe u budžetu. Na čelu tog resora je Darko Radunović.
„Dan” je u vezi sa primjenom zakona, pitanja poslalo Ministarstvu finansija, ali odgovore na upite nijesmo dobili. Pitanja u vezi sa smanjenjem fonda za plate poslali smo i državnim preduzećima koja su lani poslovala sa gubitkom. Od desetak preduzeća kojima smo poslali pitanja, odgovorili su nam samo iz Željezničkog prevoza (ŽPCG) i Željezničke infrastrukture (ŽICG).
– Na osnovu Zakona o zaradama, kolektivnim ugovorom su smanjene plate za 10 odsto što je usvojeno od strane sindikata i odbora direktora. Međutim, konačnu saglasnost od resornog ministarstva na izmjenjeni kolektivni ugovor nijesmo dobili – naveli su „Danu” iz tog preduzeća.
Iz ŽICG su naveli da su u maju prihvatili kolektivni ugovor i da je njegova primjena počela od tada. Nijesu odgovorili da li su im kolektivnim ugovorom plate smanjene. Prema našim informacijama, tim aktom nisu smanjene plate u tom preduzeću.
Na pitanja nam nisu odgovorili iz Montenegroerlajnza koji je u 2016. imao 11 miliona minusa, Crnogorske plovidbe sa skoro tri miliona, Barske plovidbe sa 1,6 miliona... ŽPCG je lani imala gubitak od 200 hiljada, a ŽICG oko dva miliona.
U Institutu Alternativa (IA) smatraju da se za razliku od raspodjele dobiti kod monopolskih preduzeća koja funkcioniše besprekorno, o primjeni Zakona o zaradama u javnom sektoru u dijelu smanjenja zarada gubitaka ne posvećuje toliko pažnje.
– Zakonom o zaradama je predviđena i novčana kazna u iznosu od dvije do 20 hiljada eura za pravno lice, ako ne smanji ukupan fond zarada za 10 odsto u prvoj godini i dodatno pet odsto u narednoj kalendarskoj godini – naveli su iz te nevladine organizacije i dodali da ove prekršaje nema ko da otkrije i kazni.
– Da bi se ova odredba primjenila, potreban je snažan nadzor od strane Ministarstva finansija – zaključili su iz IA.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić naveo je da Ministarstvo finansija preduzeća koja negativno posluju pomaže, a sa druge strane ih ne sankcioniše jer ne poštuju zakon, odnosno ne smanjuju fond zarada.
– Kako se odnose prema naplati poreza i poštovanju zakona, tako moraju i u „svojoj kući” sprovoditi zakone. Taj zakon je donijela Skupština, a Vlada je bila predlagač, odnosno konkretno Ministarstvo finansija – kazao je Lekić i dodao da iz završnih izvještaja jasno vidimo koja su preduzeća poslovala negativno.D.M.
Budžetska inspekcija bez koristi
Budžetska inspekcija Ministarstva finansija koja je nadležna za poslove inspekcijskog nadzora nad zakonom o zaradama je nefunkcionalna već tri godine, kazali su iz IA.
– Mjesto glavnog budžetskog inspektora je upražnjeno više od šest mjeseci, a preostala dva mjesta za inspektore su nepopunjena od njihovog formiranja u Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva finansija do danas. Podsjećamo da od usvajanja Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti 2014. godine do danas, budžetski inspektor nije podnio nijednu prekršajnu prijavu, a da je sva dokumentacija o njegovom radu proglašena tajnom – naveli su iz te NVO.