Vlada se za devet mjeseci zadužila 173,44 miliona eura, i tako nastavila sa kontinuiranom ekonomskom politikom zaduživanja. U poslednjem kvartalu će pozajmiti još 81 milion eura za potrebe finansiranja budžeta, pokazuju podaci Ministarstva finansija. Po zakonu je za ovu godinu za finansiranje budžeta predviđeno pozajmljivanje 255 miliona.
– U pregovorima smo sa međunarodnim finansijskim institucijama za zaključivanje sindiciranog zajma u iznosu od 81 milion eura, čime bi se zaokružila finansijska konstrukcija od 255 miliona – piše u dokumentu Prezentacija za investitore koji je objavljen na sajtu Ministarstva finansija.
Osim za potrebe finansiranja budžeta, treba uzeti kredite i otplatiti dugove. Po tom pitanju, kako piše u dokumentu, Vlada pregovara sa Svjetskom bankom oko garancije zasnovane na razvojnim politikama u iznosu od 90 miliona dolara, čime bi se obezbijedilo kreditno zaduženje od 200 do 250 miliona eura za otplatu postojećih obaveza. Ovaj iznos se takođe treba pozajmiti do kraja godine, što znači da će izvršna vlast u poslednja tri mjeseca pozajmiti oko 300 miliona eura. Budžetu, po zakonu, u ovoj godini nedostaje 455 miliona sredstava.
Poslanik Aleksandar Damjanović smatra da najava novog zaduženja u okviru odobrenog Zakonom o budžetu nije ništa novo i neočekivano u smislu ekonomske politike koja se u dužem vremenskom periodu vodi i rezultira vrtoglavim rastom zaduženja koje je već prevazišlo okvire koji su dozvoljeni sistemskim zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
– Ono što je mnogo gore od kršenja sistemskog zakona i prekoračenja okvira zaduženja, jeste da se ne pokazuje volja da se taj trend zaustavi, odnosno da se javni dug smanji, jer opterećuje javne finansije i dovodi se država u veliki problem – rekao je Damjanović.
On je istakao da su, u odnosu na projektovano zaduženje, posebno pitanje uslovi zaduženja iz ranijeg perioda.
– Najveći problem je to što gro zaduženja nije korišćen za kapitalne investicije, već se koristio za javnu potrošnju i neke stvari kojih se Vlada ni dan danas ne odriče. U varijatni da se bira između oporezivanja kapitala i luksuza, ili zaduženja, ide se linijom manjeg otpora i zato su se prekoračili svi limiti definisani sistemskim zakonom o budžetu i odgovornosti – zaključio je Damjanović.
Vlada je početkom godine usvojila i plan mjera sanacije budžetskog deficita i javnog duga, koji su, kako piše u dokumentu, imali ukupan efekat od 127,5 miliona što jer 3,2 odsto BDP-a u ovoj godini. Od povećanja akciza na gorivo povećali su se prihodi za 32 miliona, jačanja fiskalne discipline 15 miliona, dok su od smanjenja naknada za majke uštedjeli 17 miliona a od smanjenja kapitalnih izdataka 10 miliona.
D.M.
BDP rastao zbog potrošnje
Nakon porasta za 3,2 odsto BDP-a u prvom kvartalu ove godine, ostvaren je realni rast od 5,1 odsto u drugom kvartalu, što je mnogo više od očekivanog. Za prva dva kvartala BDP je iznosio 1,694 milijarde eura sa realnim rastom od 4,2 odsto, piše u dokumentu.
– Porast u drugom kvartalu je rezultat povećanja potrošnje od 4,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine u realnom smislu. Potrošnja države je porasla za 2,1 odsto, nakon čega je potrošnja domaćinstava povećana za 4,6 odsto. Bruto investicije u osnovna sredstva smanjene su za 10,4 odsto, a neto izvoz za 6,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine, u realnom smislu – piše u dokumentu.
Inflacija je za osam mjeseci iznosila 2,4 odsto.