Rezultati poslovanja četiri firme koje su u prošloj godini gazdovale sa ukupno devet mini-hidroelektrana (mHE) pokazuju da je taj posao i te kako isplativ. Finansijski iskazi, dostavljeni Poreskoj upravi, a u koje je „Dan” imao uvid, Hidroenergije Montenegro, Sinerdžija, Igme enerdži i Kronora pokazuju da su te četiri kompanije u prošloj godini od ovog posla imale čistu zaradu od 1,87 miliona eura.
Najveću zaradu od ove četiri kompanije imala je Hidroenergija, koja gazduje sa šest mHE, od 1,44 miliona eura. Vlasnici ove firme su Oleg Obradović, Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović. Sinerdži, u kojoj preko Kie Montenegro 12 odsto udjela ima Vuk Rajković, lani je imala čistu dobit od 185,2 hiljade eura, Igma enerdži, vlasništvo Igora Mašovića, rođenog brata gradonačelnika Andrijevice Srđana Mašovića, 151,7 hiljada, dok je Kronor imao 92,8 hiljada dobiti. Vlasnici Kronora su Normal kompani Žarka Burića, Kroling Željka Miškovića i Mont hidro Predraga Bajovića, šure bivšeg premijera Igora Lukšića.
Profit od 1,87 miliona je napravljen od prihoda koji su iznosili oko 4,2 miliona, što znači da su ukupni rashodi za rad devet mHE lani iznosili oko 2,3 miliona eura. U prosjeku za devet mHE to je rashod od malo preko 200 hiljada, a prihod od malo preko 400 hiljada.
Neraspoređena dobit četiri povlašćena proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora iznosila je na kraju prošle godine skoro dva miliona eura. I tu je dominantna Hidroenergija sa 1,8 miliona neraspoređene dobiti. Sinerdži je svu dobit iz prošle godine ostavio neraspoređenu, Igma je imala 52 hiljade na toj stavci, dok je Kronor imao nepokriveni gubitak od 56 hiljada eura. Neraspoređena dobit je dobit koja se akumulira od osnivanja, pa do dana sastavljanja iskaza.
Imovina četiri kompanije koje gazduju mini-hidroelektranama na sjeveru zemlje vrijedi ukupno 29 miliona eura. Imovina Hidroenergije koja proizvodi u Beranama vrijedi 17,6 miliona, Kronora koji je lani imao jednu, a sada dvije mHE u opštini Plav 8,2 miliona, Sinerdžija koji ima objekat u Bijelom Polju 1,2 miliona, a Igme enerdži 1,85 miliona. Igma je lani imala jednu, a sada dvije mHE u opštini Andrijevica.
Posao sa mini-hidroelektranama je profitabilan iz razloga što je otkup proizvedene električne energije siguran. Električnu energiju koju proizvedu mHE Elektroprivreda mora da otkupi i kasnije proda po istoj cijeni. EPCG tu energiju plaća od novca koji se prikuplja preko računa za struju. Građani plaćaju rad mHE svake godine sve skuplje i skuplje. Tako je ove godine na računu od skoro 50 eura naknada dva eura, dok je lani iznosila oko 50 centi.
Jedini problem na koji mogu da naiđu vlasnici mHE je suša. Tako su ove godine bila četiri sušna mjeseca, januar, februar i jul i avgust. To je i uticalo na proizvodnju, koja je bila značajno smanjena u tim mjesecima. Na kraju, iako je naknada povećana usled očekivane veće proizvodnje, ona je ostala na istom nivou kao lani. Razlog je i taj što vjetroelektrana Krnovo još nije puštena u sistem.
Ovim poslom bave se isključivo biznismeni bliski DPS-u. Blažo Đukanović, sin bivšeg premijera, dobio je koncesije za izgradnju dvije mHE u opštini Kolašin. Nedavno je tražio građevinsku dozvolu za prvu mHE.
D.M.