Prosječan životni standard u zemljama zapadnog Balkana jednak je polovini nivoa životnog standarda EU, trećini standarda južnih članica i četvrtini najbogatijih zemalja, pokazuju izvještaji Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koji su juče predstavljeni u Podgorici. Ekonomista za region EBRD-a Jakov Milatović je govoreći o BDP po glavi stanovnika i dostizanju evropskog nivoa za građane zapadnog Balkana, kazao da postoje dva scenarija.
– Zemlje zapadnog Balkana su u poslednjih 15 godina imale prosječan rast od 3,2 odsto. Do 2008. godine rast je bio preko pet odsto, a od 2009. 1,2 odsto, što je malo. Prema optimističnom scenariju, da bi građani zapadnog Balkana dostigli prosječni standard EU, na primjer Slovenije i Slovačke, potrebno je 60 godina, dok u pesimističnom scenariju, ako se nastavi trend rasta kao nakon 2009. godine, prosječni standard EU ne bi nikad dostigli ili bi to uradili tek nakon 200 godina – rekao je Milatović na jučerašnjem predstavljanju izvještaja o tranziciji 2017–2018. za Crnu Goru i „Dijagnostičkog izvještaja“ za zapadni Balkan.
Istakao je da je jaz u standardu veliki, te da je ekonomski rast u zemljama zapadnog Balkana daleko od rasta koji je potreban da bi se dostigao nivo života u EU. On je kazao da je produktivnost u privatnom sektoru širom zapadnog balkana na 60 odsto od EU, sa proizvodnim sektorom na 55 odsto prosjeka.
Analiza EBRD-a je pokazala da su svi faktori na zapadnom Balkanu niži u odnosu na EU, da je slabo poslovno okruženje, da se resursi ne koriste na pravi način, te da je korupcija najveći problem.
– Četvrtina svih firmi smatra korupciju krupnom preprekom u poslovanju. Čak 40 odsto smatra da su političke veze ključne za uspjeh u poslu – istakao je Milatović.
Glavni ekonomista EBRD-a za region Piter Sanfri je kazao da u EBRD-u očekuju da će crnogorska ekonomija u ovoj godini rasti 3,3 odsto, pri čemu je važno da država zadrži disciplinu u pogledu fiskalnih mjera i da drži javni dug pod kontrolom.
– Očekujemo stopu rasta od 3,3 odsto i da to bude ravnomjerno raspoređeno kroz različite sektore – rekao je Sanfri.
Istakao je da uvijek postoje rizici po ekonomiju, pri čemu je crnogorska privreda pokazala visok stepen otpornosti na spoljne faktore.
– Posebno je važno da država zadrži disciplinu u pogledu fiskalnih mjera i da se vodi striktna kontrola nad trošenjem kako bi javni dug bio proporcionalan ukupnom razvoju, odnosno kako bi se držao pod kontrolom – saopštio je Sanfri.
Istakao je da je neophodno da se u ovoj godini unaprijedi konkurentnost u privatnom sektoru, prekogranični transport, energetske veze, kao i mekana povezanost, koja je važna za zemlje regiona.
On je ocijenio da javni dug ostaje relativno visok u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) i u poređenju s drugim zemljama.
Šef Kancelarije EBRD-a u Crnoj Gori Jap Sprej je kazao da oni žele u Crnoj Gori da se bave prvenstveno integracijom putne infrastrukture.
– Prošle godine smo podstakli program za razvoj puteva, na primjer, od Tivta do Jaza, kao i potez do granice sa Srbijom. Fokusiramo se i na autoput Bar–Boljare, a uključeni smo i u razvoj željezničke infstrastrukture. Vazdušni saobraćaj je posebno važan i u budućnosti ćemo se baviti modernizacijom aerodroma u Tivtu – rekao je Sprej.
D.M.


Rekorderi po zagađivačima

Milatović je ukazao i da je region karbonski intenzivan, odnosno gotovo polovina instaliranih energetskih kapaciteta potiče od termoizvora, za razliku od EU.
– Infrastruktura je veoma stara i intenzivna u pogledu potrošnje i za veću proizvodnju potrebna je veća potrošnja energije. Od deset elektrana, sedam je iz ovog regiona koje zagađuju vazduh – precizirao je Milatović.