Vlada je dala saglasnost Ministarstvu finansija da sklopi kreditne aranžmane sa Novom ljubljanskom bankom iz Podgorice i Komercijalnom bankom AD Budva u iznosu od ukupno 20 miliona eura. Od NLB banke će pozajmiti 15 miliona, a od Komercijalne pet miliona.
– Vlada je dala saglasnost Ministarstvu finansija na osnovu Zakona o budžetu, kojim je u ovoj godini predviđeno zaduživanje od 450 miliona, gdje je rečeno da se pozajmica može obezbijediti na inostranom i domaćem tržištu. Rok otplate kredita je 60 mjeseci, odnosno pet godina, dok je kamata 3,9 odsto plus šestomjesečni EURIBOR – precizirao je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović na konferenciji nakon sjednice Vlade.
U februaru se Vlada zadužila 15 miliona eura po istoj kamati kod Sosijete ženeral banke, tako da je ukupno zaduženje Vlade za nepunih dva i po mjeseca 35 miliona eura. Za dva kredita, Vlada će platiti 25 hiljada eura provizije za puštanje kredita, od toga 15 NLB-u, a 10 hiljada Komercijalnoj banci.
Simović je visinu kamatne stope po kojoj su uzeti krediti ocijenio konkurentnom. Nakon sjednice Vlade kazao je da su u ovoj godini prihodi povećani, a rashodi smanjeni u odnosu na prošlu godinu. Prihodi su u januaru veći za devet odsto nego lani, dok su prihodi u istom periodu smanjeni za 27 procenata. Poručio je i da je Vlada odlučna da obezbijedi naplatu svih poreskih prihoda.
– Vjerujemo da će to biti više od 15 miliona eura koliko smo planirali u finansijskom planu konsolidacije, kao i da će kroz realizaciju Zakona o reprogramu duga biti znatno više od 12 miliona koje smo planirali za naplatu iz zaostalog poreskog duga – saopštio je Simović.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić je naveo da Vlada samo nastavlja trend zaduživanja.
– Došli smo u situaciju da se zadužujemo svakih 15 dana, a sve u cilju pokrivanja rupa u budžetu. Istovremeno se vidi da priča o povećanim prihodima u ovoj godini nije dovoljna za budžet koji je planiran. Dinamika i tempo zaduživanja su mnogo brži nego što se očekivalo kada je budžet usvojen. Da li to znači da ćemo na ljeto ili jesen imati rebalans, odnosno još veća zaduženja, ostaje da se vidi – ocijenio je Lekić.
On nije saglasan sa Simovićevom ocjenom da su kamate konkurentne.
– Kamata pod kojom je Vlada uzela kredite je visoka u odnosu na evropske. S obzirom na to da se zadužuje Vlada, koja je najbolji klijent u državi jer ne kasni sa otplatama, kamata je trebalo da bude manja. S obzirom na to da nikad nije kasnila sa otplatama, kamata od 3,9 odsto je visoka – zaključio je Lekić.
Vlada je dala saglasnost i za zaduživanje Investiciono razvojnog fonda u iznosu od 100 miliona eura. Oni će kredit uzeti od Evropske investicione banke na 12 godina uz grejs period od četiri godine. Kamata će se naknadno odrediti.
Osim toga, Vlada je utvrdila predlog zakona o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu.
D.M.
Ne očekuje gašenje „Rade”
Simović je na pitanje da li se očekuje gašenje fabrike Bjelasica Rada, s obzirom na to da kompanija nije dobila kredit iz Abu Dabi fonda, odgovorio da ne bi postavljao takvu tezu, odnosno govorio o njenom gašenju.
– Ta fabrika ne radi dugo vremena, izgubila je koncesiju, odnosno pravo na korišćenje izvorišta mineralne vode u aprilu 2014. godine i ima dugovanja prema zaposlenima – naveo je Simović.
Neophodno je da, kako je kazao, prethodni vlasnik fabrike, Eurofond, prije svega riješi ta pitanja, jer su sredstva iz Abu Dabi fonda trebalo da budu iskorišćenja za razvoj.
– Razgovarao sam sa zaposlenima i vlasnicima i saopštio im da se očekuje da se riješe ta prethodna pitanja. Apsurd je imati fabriku sa takvim potencijalom i zapsolene koji žele da rade, a imati toliki deficit u spoljnotrgovinskom bilansu. To je sa aspeksta države neodrživo. Konačni cilj treba da bude pokretanje proizvodnje u fabrici, bez obzira da li će to uraditi aktuelni vlasnik ili neko drugi. Odgovor na to treba na kratki rok da pruži vlasnik – zaključio je Simović.