-PIŠE: Milosav B. Gagović, penzionisani pukovnik JNA
Četvrtog jula 1941. godine, u Beogradu je donijeta istorijska odluka: uputiti narodu poziv i otpočeti oružani ustanak. Odlučeno je da to po karakteru bude oslobodilački rat, a po načinu borbenih dejstava partizanski rat, koji bi postepeno prerastao u opštenarodni. U prvoj polovini 7. i 13. jula 1941. godine došlo je do organizovanog oružanog ustanka u Srbiji i Crnoj Gori, koji je po masovnosti učesnika i početnim rezultatima prevazilazio sva očekivanja. Masovni oružani ustanak, naročito u Crnoj Gori, pretvoren je u opštu ofanzivu na sve što je okupatorsko, kao što su garnizoni, posade, komunikacije i organe kvisliniške vlasti. Italijani su bili iznenađeni masovnošću i rezultatima oružanog ustanka, jer je za samo nekolika dana bila oslobođena skoro cijela Crna Gora, izuzev nekoliko većih gradova. Oslobađanje Pive teklo je shodno partijskim i vojnim direktivama. Nosioci organizacije oružane borbe bili su članovi ili kandidati KPJ, a borci dobrovoljci mještani, uglavnom svi Pivljani.
Napad na karabinjere i njihove stanice vršili su, prema odluci partijskog rukovodstva Pive, tako što su grupu dobrovoljaca za napad na karabinjere u Breznima predvodili dr Obren Blagojević i Gojko Durutović. Napad je izveden u ranu zoru 19. juna 1941. godine i trajao je nekoliko časova, s tim da je više vremena utrošeno za pregovore nego na samu oružanu borbu. Zarobljeno je osam Italijana i zaplijenjena manja količina lakog naoružanja, uglavnom pištolja i pušaka. Jedan karabinjer je poginuo, a jedan je ranjen, i to iz patrole koja se u to vrijeme nalazila van stanice na putu Bajovo Polje – Miljkovac. Žandarmi su se predali bez borbe, a to su uglavnom bili mještani iz okolnih sela. Zarobljeno je 20 Italijana i zaplijenjeno 40 pušaka, mitraljez, dva puškomitraljeza i određena količina municije i hrane.
Napad na karabinjere i žandarme na Pivskoj planini, u selima Trsa, Pišče i Crkvičko Polje, izvršen je 22. jula. Napadom su rukovodili Miljan Gagović, Spasoje Šarac, Radivoje Dakić i Pero Žarković. Grupom dobrovoljaca, kojih je bilo oko tri stotine, komandovao je rezervni oficir Obrad Cicmil. Karabinjeri su se predali bez većeg otpora, a žandarmi iz stanice Pišče i Crkvičko Polje razišli su se kućama. U toj akciji zarobljeno je 12 karabinjera i zaplijenjeno 20 pušaka, mitraljez, nekoliko bombi i nešto municije. Zarobljeni karabinjeri iz Brezana i Goranjska sprovedeni su u Šavnik, a sa Trse u Žabljak. Ono što je bitno istaći je da je u ovim borbenim akcijama učestvovalo preko 500 dobrovoljaca, da je odnos prema zarobljenim Italijanima bio krajnje korektan i da je teritorija Pive za četiri dana bez gubitka oslobođena od okupatora i od kapitulantskih struktura vlasti, odnosno organa koji su priznavali kapitulaciju. U zaplijenjenoj dokumentaciji pronađena su pojedina imena Pivljana na koja su Italijani računali da se mogu osloniti tokom uspostavljanja okupacione vlasti. Ti spiskovi su kasnije uspostavljenoj vojnoj vlasti NOV poslužili da se obračunaju sa dotičnim, pa su mnogi i životom platili. Odmah poslije ovih uspješno izvedenih oružanih akcija, na Goranjsku je uspostavljena vojna vlast u vidu komande mjesta na čelu sa Tadijom Tadićem. Istovremeno se razvila intenzivna i svestrana političko-organizaciona djelatnost, koja je dala vrlo velike rezultate, što je za posledicu imalo činjenicu da je neznatan broj Pivljana tokom čitavog rata bio privržen okupatoru ili, bolje rečeno, prihvatao državnu odluku Kraljevine Jugoslavije o kapitulaciji i tako se i ponašao.
Nastaviće se
Goranjsko – administrativni centar Pive
Glavne oružane snage razmještene su po većim gradovima Crne Gore, a ruralne prostore zaposjeli su, sa slabim snagama, pretežno karabinjeri, pri čemu im se domaća žandarmerija stavila na raspolaganje za uspostavljanje okupacione vlasti na toj teritoriji. Ni Pivu nijesu zaobišli u organizaciji i uređenju okupacionih područja i država. Goranjsko, kao administrativni centar Pive, zaposjele su snage jačine jednog ojačanog karabinjerskog voda koji je uspostavio vezu sa domaćom žandarmerijom. U selu Brezna raspoređene su snage do po jednog odjeljenja karabinjera, uz manji broj domaćih žandarma.