Bivši policijski funkcioner Branko Bujić koji je bio optužen da je učestvovao u deportacijama Muslimana iz Crne Gore dobio je spor protiv države, koja će morati da mu isplati 87.000 eura na ime pretrpljene štete. Vijeće sudije barskog Osnovnog suda, kojim je predsjedavala sudija Snežana Dragojević, donijelo je presudu u kojoj je navedeno da je Bujić neosnovano proveo u pritvoru dvije godine.
Advokat Zoran Piperović, zastupnik Bujića, kaže da su oni tražili 220.000 eura, a da je sud donio odluku da se njegovom klijentu isplati 87.000 eura.
Suđenje po tužbi Bujića održano je u Osnovnom sudu u Baru. Nalaz je dao vještak finansijske struke, kao i vještak neuropsihijatar. Sudu je dostavljen i izvještaj iz Fudbalskog saveza Crne Gore, s obzirom na to da je Bujić tada radio kao delegat uz novčanu nadoknadu. Za sud od početka nije bio sporan osnov tužbe i Bujićevih potraživanja, već samo visina naknade. Država se u ovom sporu izjasnila preko svog zaštitnika imovinskih prava.
U tužbi se navodi da je šteta koja je nanesena Bujiću tim prije veća zbog činjenice da se radilo o društveno-političkom i javnom radniku, uglednom građaninu i poštenom čovjeku. Kako se navodi, otežavajuća okolnost njemu kao čovjeku jeste to što je uhapšen za deportaciju Muslimana, a živi u gradu u kojem ta nacionalna zajednica čini veliki dio stanovništva. Za ove stvari treba da se ima sluha, treba imati pošten pristup, što bi smanjilo troškove, a sudu omogućilo da što prije donese odluku. Zbog toga je Piperović na ime materijalne i nematerijalne štete, kao i zbog vremena provedenog u pritvoru u tužbenom zahtjevu tražio da se Bujiću isplati 220.000 eura.
Devetorica službenika MUP-a Crne Gore oslobođeni su optužbi da su u maju 1992, kršeći Ženevsku konvenciju, protivzakonito uhapsili i predali Muslimane i Srbe vlastima Republike Srpske.
Ovo nije prvi slučaj da država mora da plati štetu zbog nezakonitog držanja u pritvor i lišavanja slobode u predmetu Deportacija.
Bivši načelnik Službe državne bezbjednosti u Ulcinju Božidar Stojović, koji je oslobođen u istom sudskom postupku za deportacije Muslimana i Srba 1992. godine, dobio je spor protiv Crne Gore i isplaćeno mu je 80.000 eura za neosnovano lišenje slobode. To je prva presuda koja je postala pravosnažna u predmetima gdje je devet policijskih funkcionera tužilo državu jer su neosnovano boravili u pritvoru više od dvije godine. Stojović je u pritvoru proveo više od dvije godine.
U postupku za deportacije suđeno je Branku Bujiću, Sretenu Glendži, Božidaru Stojoviću, Miloradu Šljivančaninu, Bošku Bojoviću, Milisavu Markoviću, Radoju Raduloviću, Dušku Bakraču i Miloradu Ivanoviću. Svi su podnijeli tužbe protiv države i u toku su sporovi pred osnovnim sudovima, a oslobođeni u sudskom procesu za deportacije traže oko milion eura odštete.
Boško Bojović, bivši šef SDB-a, Radoje R. Radunović, načelnik sektora SDB-a u Herceg Novom, Milorad M. Ivanović, tadašnji načelnik CB-a u Herceg Novom, Duško Bakrač, službenik resora SDB-a u Herceg Novom, Milisav Mića Marković, pomoćnik ministra policije, Milorad D. Šljivančanin, komandir stanice milicije u CB-u Herceg Novi, Božidar J. Stojović, načelnik SDB-a u Ulcinju, Sreten Lj. Glendža, načelnik OB u Ulcinju, i Branko Bujić, načelnik CB Bar, bili su optuženi da su izvršili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva. D.Ž.
Traže milion eura
Svi koji su oslobođeni optužbi u predmetu Deportacija od države traže naknadu od milion eura. Za sada su pravosnažne dvije presude kojima se država obavezuje da na ime materijalne i nematerijalne štete isplate 160.000 eura. Pred osnovnim sudovima u Podgorici i Baru u toku je još sedam postupaka protiv države, koji nijesu pravosnažno okončani.