Od stupanja na snagu Zakonika o krivičnom postupku do danas, pod mjerama tajnog nadzora, bile su 942 osobe, a niko od onih koji potom nijesu krivično gonjeni nije obaviješten da je bio „špijuniran”, što zakon izričito propisuje. Poslanik SNP-a Snežana Jonica, koja je objelodanila ove podatke, juče je saopštila da je zabrinjavajuće što su tim licima prekršena zakonom zagarantovana prava a da za to niko ne odgovara.
–Nakon sprovođenja mjera tajnog nadzora, krivični postupak nije pokrenut protiv 500 osoba koje su bile pod tim mjerama. Posebno je sporno da nijedno lice prema kojem su po naredbi sudije za istragu primijenjene te mjere nije obaviješteno o tome nakon što je donijeta odluka da protiv njega neće biti pokrenut krivični postupak, iako je to eksplicitna zakonska obaveza – kazala je Jonica.
Ona je podsjetila da članovi ZKP-a propisuju da materijali prikupljeni mjerama tajnog nadzora za lica za koja je donijeta odluka da neće biti krivično gonjena moraju biti uništen.
–Prije nego što se uništi takav materijal, sudija za istragu je dužan da obavijesti lice prema kome je mjera preduzeta, a to lice ima pravo uvida u prikupljeni materijal. Kako predviđa član 160 stav 7 i 8, ako državni tužilac odluči da ne pokrene krivični postupak protiv osumnjičenog, dostaviće materijal dobijen primjenom člana 157 ovog zakonika u zatvorenom omotu sa posebnom oznakom MTN sudiji za istragu, koji će narediti da se materijal uništi u prisustvu državnog tužioca i sudije za istragu, o čemu će sudija za istragu sačiniti zapisnik – pojasnila je Jonica.
Ona je kazala da u podacima koje je dobila o dosadašnjoj primjeni MTN nema nikakvog obavještenja zašto lica koja su im bila izložena nijesu obaviještena da su bila praćena.
I u Građanskoj alijansi (GA) smatraju da su primjenom mjera tajnog nadzora kršena ljudska prava osoba koje su njima obuhvaćene. Iz te NVO su apelovali da se prekine s tom praksom i da se kazne oni koji su bili dužni da obavijeste građane da je nad njima vršen taj metod istrage.
–Dosadašnja analiza primjene mjera tajnog nadzora pokazala je da se ovom metodom na najgrublji način krše osnovna ljudska prava osoba koje su bile obuhvaćene mjerama tajnog nadzora koje nijesu rezultirale krivičnim gonjenjem – kazao je predstavnik te NVO Zoran Vujičić agenciji Mina.
Prema njegovim riječima, problem u primjeni tih mjera je to što istražne sudije, nakon što se odustalo od krivičnog gonjenja, nijesu obavještavale građane nad kojima su primjenjivane mjere tajnog nadzora. Sa druge strane, kako smatra, bilo bi dobro vidjeti zapisnike o tome ko je prisustvovao uništavanju materijala.
Vujačić je naglasio da praksa pokazuje da se zloupotrebljava član ZKP-a koji ostavlja mogućnost neinformisanje lica nad kojim je sprovedena mjera tajnog nadzora ako postoji osnovana bojazan da bi obavještavanje ili uvid u dobijeni materijal moglo da predstavlja ozbiljnu opasnost po život i zdravlje ljudi ili bi moglo da ugrozi neku od istraga.
–Sa pravom postavljamo pitanje da li je moguće da svako lice nad kojim je sprovedena mjera tajnog nadzora predstavlja ovaj vid opasnosti. Zbog takve prakse, građani su izgubili povjerenje u institucije koje bi trebalo da imaju ulogu u sprečavanju kriminala –istakao je Vujičić.
Prema podacima koje je predstavila Snežana Jonica, državni tužilac dao je predlog sudiji za istragu za mjere tajnog nadzora protiv 1.016 osoba. Sudija za istragu odredio je mjere tajnog nadzora za 942 osobe i pisanom naredbom produžio te mjere protiv 122 osobe.
Što se tiče mjera tajnog nadzora iz nadležnosti tužilaštva, korišćene su samo dvije: praćenje prevoza isporuke predmeta krivičnog djela, koje je policija predložila protiv tri osobe, a tužilac je odredio protiv tri osobe, i snimanje razgovora uz prethodno informisanje i saglasnost jednog od učesnika razgovora, koje je policicija predložila protiv pet osoba.
Kod mjera tajnog nadzora u nadležnosti sudije za istragu, kako je navela Jonica, najinteresantnije su bile tajni nadzor i tehničko snimanje telefonskih razgovora. Podaci koje je ona dobila pokazuju da je državni tužilac dao predlog sudiji za istragu za 906 osoba, a on naredbom odredio tajne mjere za 846 osoba, a produžene su samo protiv njih 120.
- Tajno fotografisanje i vizuelno snimanje u privatnim prostorijama tužilac je predložio za 75 osoba, a sudija za istragu odobrio za 75. Tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta tužilac je tražio za 35 osoba, a sudija odobrio za 21 osobu, što je upečatljiv broj onih za koje nije data naredba, a traženo je – kazala je Jonica.
Ona je podsjetila da je SNP predložio amandman kojim se traži zadržavanje starog rješenja iz ZKP-a umjesto predloženog.
Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu danas će razmatrati amandmane na izmjene ZKP-a.M.V.P.
Neutemeljeno produženje mjera
Jonica je rekla da podaci koje je dobila od Ministarstva pravde potvrđuju stav SNP-a da ne postoji nijedan argument za predloženo produženje trajanja roka mjera tajnog nadzora. Ona je ocijenila da je dosadašnja primjena MTN-a sporna sa aspekata efekata i poštovanja prava osoba nad kojima su primjenjene mjere tajnog nadzora i da prilikom pripreme izmjene ZKP-a i predlaganja rješenja produženja roka nije rađena ozbiljna analiza dosadašnjih rezultata primjene tih mjera.
–Imajući u vidu da je samo u deset odsto predmeta traženo produženje mjera tajnog nadzora, podaci jasno pokazuju da produženje mjera tajnog nadzora koje se traži izmjenama ZKP-a, sa sedam mjeseci na 18, nema nikakvog utemeljenja – kazala je Jonica.
Samo 19 pravosnažnih presuda
Iako je 1.016 osoba bilo pod zahtjevom za primjenu mjera tajnog nadzora, izrečeno je svega 19 pravosnažnih presuda protiv tih lica. To, kako je kazala Jonica, znači da je ogroman broj osoba nad kojima su primijenjene mjere tajnog nadzora, a nakon toga nije pokrenut postupak.
–Pravosnažna presuda donijeta je protiv samo 19 osoba, krivični postupak pokrenut je protiv samo 190 osoba, a mjere se još uvijek sprovode protiv 230 osoba, što nije do kraja objašnjivo – navela je Jonica.