Crna Gora nije dostavila Srbiji zamolnicu za izručenje Nemanje Ristića i Predraga Bogićevića, koji se terete za pokušaj terorizma, zvanično je potvrđeno „Danu“ u Ministarstvu pravde Srbije.
Srbija i Crna Gora imaju ugovor o izručenju sopstvenih državljana, koji su potpisale još 2013. godine. Taj sporazum predviđa ispunjavanje određenih zakonskih uslova, a slanje zamolnice je jedan od uslova za razmatranje tog zahtjeva.
Za Ristićem i Bogićevićem je raspisana potjernica za pomenuto krivično djelo, a oni su negirali da imaju veze sa slučajem koji im se stavlja na teret.
– Ministarstvo pravde Republike Srbije nije dobilo zamolnicu crnogorskih organa za izručenje Nemanje Ristića i Predraga Bogićevića. Procedura predviđa da Ministarstvo pravde po dobijanju zamolnice taj zahtjev proslijedi nadležnom sudu, koji odlučuje o ispunjenosti uslova za izručenje. Po dobijanju mišljenja suda, konačnu odluku o ekstradiciji donosi ministar pravde Srbije – navodi se u zvaničnom odgovoru koji je „Dan“ dobio od Ministarstva pravde Srbije.
Prema našim saznanjima, Crna Gora će Srbiji morati da dostavi dokaze protiv Nemanje Ristića i Predraga Bogićevića prije njihovog eventualnog hapšenja i izručenja. Prema tamošnjem zakonu, ukoliko Ristić i Bogićević budu uhapšeni po crnogorskoj potjernici, srpski pravosudni organi će tražiti da im se dostave dokazi protiv njih dvojice, nakon čega će se izjasniti sud i Ministarstvo pravde Srbije, što je potvrđeno i odgovorima koje smo dobili od tog ministarstva.
Slična pravna situacija bila je 2010. godine kada su u Crnoj Gori po potjernici Srbije uhapšeni Goran Soković i Dejan Šekularac, po optužnici da su pripadnici klana Darka Šarića. Tada je Crna Gora tražila da im Srbija dostavi dokaze protiv njih dvojice kako bi bili izručeni, ali pošto su oni to odbili, crnogorske vlasti su odmah pustile iz pritvora Sokovića i Šekularca i oni nijesu izručeni.
Ukoliko Ristić i Bogićević budu uhapšeni u Srbiji, nadležni sud će odlučivati najprije da li će im biti određen pritvor. Ako Crna Gora u međuvremenu dostavi zamolnicu za njihovo izručenje, ona mora biti potkrijepljena spisima iz predmeta, odnosno dokazima kojima tužilaštvo Crne Gore raspolaže. Nakon toga, o tome će se izjašnjavati sud, koji treba da utvrdi da li su ispunjene pretpostavke za izručenje.
Crnogorski pravosudni organi raspisali su potjernicu za ruskim državljanima Eduardom Širokovom (46) i Vladimirom Popovom (36), za Nemanjom Ristićem (43) iz Beograda i Predragom Bogićevićem (47) iz Kragujevca. Oni se potražuju zbog sumnje da su počinili krivična djela pokušaj terorizma.
U naredbi za sprovođenje istrage navodi se da su Širokov i Popov organizatori terorističke grupacije i da su se nekoliko puta u Rusiji sastajali sa Aleksandrom Sinđelićem, koji je u međuvremenu dobio status svjedoka saradnika.
Njemu su, navodno, dali najmanje 200.000 eura za nabavku naoružanja i opreme i za formiranje grupe za terorističku akciju planiranu za 16. oktobar 2016. godine, po završetku glasanja na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori. Prema tvrdnjama specijalnog tužioca Milivoja Katnića, planirali su da uhapse i likvidiraju Mila Đukanovića. Katnić dosad nije ponudio nijedan materijalni dokaz za svoje tvrdnje, a oružje koje je trebalo da bude korišćeno u toj akciji navodno je uništio Mirko Velimirović, ali ni za tu tvrdnju nema materijalnih dokaza.D.Ž.
Ćute o dogovoru sa Jovanovićem
Iz tužilaštva se ni nakon nedjelju dana nijesu oglasili povodom sporazuma koji su postigli sa Milošem Jovanovićem. On je potraživan kao lice koje je, navodno, u noći izbora, 16. oktobra trebalo da kamenica slomi stakla na prostorijama DF-a u Podgorici. Jovanović se dobrovoljno prijavio poslednjeg dana decembra, a poslije pet dana je pušten kući. Prema našim saznanjaima, on je pristao da označi neka lica iz DF-a kao osobe sa kojima se, navodno, dogovorio da da kamenuje njihove prostorije, što su iz te političke grupacije demantovali, tvrdeći da je sve to namještaljka specijalnog tužioca Milivoja Katnića.