Naredno djelo iz edicije ,,Obodskog slova” koju čine svi romani našeg poznatog književnika i akademika Mihaila Lalića, nosi naziv ,,Dokle gora zazeleni”, a objavljeno je daleke 1982. godine. Ovaj roman zainteresovani mogu kupiti na kioscima širom Crne Gore, samo uz dnevne novine ,,Dan” po cijeni od 4.99 eura.
Kada je u pitanju zlo u Lalićevim djelima može se slobodno reći da ono predstavlja stožer i njegovu preokupaciju u čitavom stvaralačkom opusu. Preko tog fenomena, on jednostavno pokušava dati odgovor kakav je čovjek, da li je dobar ili loš, odnosno kakva je njegova iskonska priroda.
,,Kao u primjeru Lalića koji je stvorio obimno i vrijedno djelo, markirajući putem izuzetne intuicije i dara fenomen zla kao stožerne kreativne konstante. Shvatajući da je zlo proizvod kosmičkog paradoksa i da je zato žilavo i rekao bih neuništivo, Lalić ga ne ograničava na znane relacije. Vezuje ga i za skrivene psihozone. Njegova je lepeza zapravo nemjerljiva”, kazao je akademik Žarko Đurović u uvodnoj riječi na drugim Lalićevim susretima čiji fokus je bio na zlu kao književnoj temi. On je tom prilikom istakao i da zlo za vrijem rata ima znatno vidnija polja manifestovanja, te da se njima pristupa kao obliku integralnog fenomenizma koji traži kontemplativni izliv u piščevoj naraciji.
,,Ona je, kada je u pitanju Lalić, osobenog artikulacijskog naglaska. Zašto? Zato što se ukida interval između subjekta i objekta. Snažna imaginacija ga oblikuje u jedno tkivo, podložno pokretu svojih mijena. U njima zlo fluidira obuhvatnošću neočekivanih spoznajnih dispozicija. Svaki osjećaj pojedinca, bilo da je riječ o Ladu Tajoviću, Tadiji Čemerkiću i mnogim drugim ratnim likovima ili Boju Šančeviću, koji je poratni lik, u živom je opticaju sa opštom slikom života, dobivši tako jednu prepletenu metafiziku rastočavanja ljudskih sudbina”, navodi akademik Žarko Đurović. On smatra da nam se može na momente učiniti da Lalićeva priča liči na naturalističko nizanje događaja. Prizori jakog intenziteta uslovljavaju takav utisak.
,,Prije bi se reklo da se tu radi o slici dubinske optike koju odlikuje naglašeni dramski poriv, često impregniran fatumom tjeskobe i gonjenja (,,Hajka”). Pisac zna gdje će upraviti opservaciju, šta će iz njene školjke izlučiti. Kao što je rijeka nezamisliva bez toka, tako ni priča ne može bez vizijskog slijeda. Njoj ekstaza pravi korito. Uspostavlja fascinaciju. Ne smeta joj demonski okružaj. Lelejstvo. Gdje postoji boja i zvuk, postoje znaci opstanka”, smatra akademik Žarko Đurović.
Romani Mihaila Lalića, naročito „Lelejska gora”, bili su predmet stalnog interesovanja kritičara. O tome, van svake sumnje, svjedoči i činjenica da je o ovom velikom piscu, od 1965. do 2001. godine, objavljeno jedanaest knjiga, pet zbornika kritičkih tekstova i veliki broj pojedinačnih radova naših proučavalaca književnosti. Činjenica je da je do danas taj broj dosta veći, jer se o Laliću i njegovoj neiscrpnoj književnosti neprestano piše i govori. Jubilej sto godina od rođenja Lalića, predstavlja pravi trenutak da se ljudi podsjete i upoznaju sa tajnama uspješnog pripovijedanja. A.ĆUKOVIĆ


Svi Lalićevi romani

Izuzev romana ,,Dokle gora zazeleni” edicija ,,Obodskog slova”, koja je prepoznata kao izdavački poduhvat godine ove kuće, obuhvata svih jedanaest Lalićevih romana. Ediciju čine još i ,,Lelejska gora”, ,,Ratna sreća”, ,,Raskid”, ,,Svadba”, ,,Zatočnici”, ,,Odlučan čovjek”, ,,Zlo proljeće”, ,,Hajka”, ,,Gledajući dolje na drumove”, kao i ,,Pramen tame”.