Nikšićanin Rade Pižurica predstaviće sjutra Podgoričanima svoje stvaralaštvo. Izložbu povodom proslave Nedjelje pravoslavlja upriličiće u kripti Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja. Samouki umjetnik u drvetu izrađuje ikone, a velelepnom zdanju naše Crkve darivaće izrezbareni krst na kojem je radio gotovo pola godine. Simbol naše svete vjere izrađen je od javora, a sa prednje i zadnje strane Pižurica je vještom rukom izrezbario motive iz Jevanđelja. Sa bočnih strana krsta, čije postolje je putijer i golub kao simbol Svetog duha, su likovi svetitelja, a u podnožju i scena gdje mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i episkop budimljansko-nikšićki Joanikije vjernicima predaju Saborni hram. Iako se duborezom bavi gotovo četiri decenije, Pižurica, koji je po sturci mašinski inženjer, izlaže tek drugi put. Nikada nije bio dovoljno „prodoran” pa da insistira da njegov rad vide i drugi osim prijatelja.
– Prvu izložbu imao sam u Nikšiću, u Parohijskom domu a za nju je zaslužan jerej Slobodan Jokić. Tada sam se prvi put predstavio sugrađanima, a sjutra ću i Podgoričanima i to u jednom velelepnom zdanju naše Crkve što bi, smatram, svakom čovjeku bila posebna čast, rekao je Pižurica.
Dar je naslijedio od djeda i oca koji je od drveta pravio gusle, ali i pokućstvo. Od njega je Pižurica naučio sve o drvetu i obradi, a potom je talenat sam razvijao i bazirao se na duborez koji ručno radi. Kutija za duvan sa Njegoševim likom njegov je prvi rad koji je nastao daleke 1979. godine. Kao inženjer zaposlen je u nikšićkim Rudnicima boksita, a za njegove tvorevine, za koji kaže da su Božiji dar, ima interesovanja, ali naš narod danas, kako je pojasnio nema novca.
– Da napravim jednu ikonu potrebno mi je dva mjeseca, i s obzirom na to kako da odredim cijenu kada ljudi danas, maltene, nemaju ni za hljeb. Onaj ko to cijeni i ko bi volio da ima jednu takvu ikonu u svom domu, nema novca, a oni koji imaju njih to ne zanima, kazao je Pižurica.
Ipak, njegove ikone, na kojima su sa nevjerovatnom preciznošću urađeni blistavi likovi svetitelja, krase brojne domove, a manastir Hilandar na Svetoj Gori ikona Sv. Save.
Postavku izložbe u Sabornom hramu činiće oko osamdeset eksponata, ikona rađenih uglavnom na tisovom drvetu.
B.B.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
