Veljo Stanišić, akademski grafičar, iz Nikšića, član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1991. godine uputio je otvoreno pismo sa predlogom da se ULUCG sistemski uredi i osavremeni.
– Neophodno je demokratski uskladiti Statut sa potrebama vremena u kom živimo i omogućiti da on time postane dobra osnova za funkcionisanje struke koja je, kao što znamo, veoma kompleksna i sve više zahtjevna. Najprije, Udruženje treba da imenuje predsjednika, dva potpredsjednika i počasnog predsjednika. Njihovi mandati ne bi bili duži od dvije godine, a najbolje bi bilo da traju samo godinu, sa mogućnošću reizbora na još godinu. Takođe, neophodno je da izaberemo jednog do tri sekretara, shodno finansijskim mogućnostima ULUCG. Uz to smatram da predsjednik ne bi trebalo da bude stariji od 50 godina, potpredsjednici od 40 godina, a sekretari od 35 godina. Počasni predsjednik bi se birao od bivših predsjednika. Pored titularne, funkcija počasnog predsjednika bi bila, da presudi u donošenju odluka o kojima predsjednik i potpredsjednici imaju različite stavove – navodi Stanišić u saopštenju.
On navodi da se ne smije prenebregnuti činjenica da su od prvog predsjednika Aca Prijića, pa do sadašnjeg Igora Rakočevića, svi dali ogroman doprinos uspostavljanju i opstajanju Udruženja.
– Otuda su i ovi moji predlozi usmjereni na što brže i adekvatnije reagovanje Udruženja prema umjetničkim zahtjevima vremena u kome stvaramo. Tim bi se spriječilo ono što vidim kao glavni problem sadašnjeg funkcionisanja Udruženja: hermetizacija (zatvaranje) Udruženja koja vodi raznim devijacijama, od kojih su najpogubnije profesionalni autizam i samoukidanje. Zbog toga, smatram, da pod hitno treba liberalizovati prijem novih članova i to po principu da svako ko misli da je umjetnik a pogotovo ko se osjeća umjetnikom, u skladu sa savremenim tendencijama shvatanja ljudskih prava čovjeka, ima pravo da bude izabran za člana Udruženja – navodi Stanišić.
On navodi da već sada imamo umjetnika koji imaju veći značaj od lokalnog kulturnog prostora, a nijesu članovi Udruženja, a zasigurno će biti istorijska činjenica za kulturu Crne Gore.
– Zbog toga unutar Udruženja treba strukturisati različita umjetnička usmjerenja u vidu sekcija ili odjeljenja: Slikarstvo, Vajarstvo, Grafika, Novi mediji, Konceptualna umjetnost, Performativna umjetnost, Auto-didaktička umjetnost (preko 50 odsto takve umjetničke produkcije je danas u svijetu), Primjenjena vizuelna umjetnost (grafički dizajn, produkt dizajn, sakralna umjetnost, strip animacija, modni dizajn i arhitektura), Naivna umjetnost, Teorija umjetnosti (istoričari umjetnosti, estetičari, kritičari, kustosi, art novinari, art producenti i galeristi, ova sekcija je neophodna zbog teorijskog utemeljenja raznorodnih umjetničkih procesa i kulturne verifikacije) – objasnio je Stanišić.
Na osnovi ovakve strukturne podjele izabrali bi Upravni odbor Udruženja sastavljen od predstavnika ovih deset sekcija.
– Kad se sve ovo uradi u Udruženju bi se akumulirala ogromna kreativna energija, koja bi kulturni kontekst sadašnjice podigla na zavidan nivo, čime bismo bili u prilici da uđemo u isti umjetnički kolosjek sa razvijenim i uređenim svijetom. Gledano procentualno, kad bi se u Udruženje primili svi koji se iz raznih uglova i profesija bave umjetničkim-kreativnim radom, skoro jedan odsto stanovnika Crne Gore čine aktivni stvaraoci, čime se nijedna zemlja ne može pohvaliti. Tako bi Crnoj Gori uz epitet ekološka, lijepo stajao atribut umjetnička država – zaključio je Stanišić.
Ž.J.