Izložba slika renomiranog slikara Naoda Zorićaotvorena je u galeriji Centra za kulturu u Trebinju, čime se publici toga grada otvorila nova i izuzetno vrijedna umjetnička kapija. Zorić je jedan od najautentičnijih slikara na crnogorskoj likovnoj sceni, a po ocjeni likovnih kritičara njegovo najmoćnije oružje su iskrenost, intuitivnost, ogroman talenat i ljubav prema ljudima. Primijećen je kao slikar koji voli crtež, jer crtež zapravo neskriveno dominira u osnovi svih njegovih radova.
- Otvarajući nedavno izložbu slika Naoda Zorića, Emir Kusturica je govorio o tome kako ,,likovnu, i svaku drugu umjetnost mnoštvo tehnoloških izuma ubija”, pitajući se, zapravo, ima li uvjerljivijeg dokaza od ovih slika kako je likovna umjetnost, i umjetnost uopšte, otporna na sve tehnološke izume. I ne samo da je otporna, umjetnost je po sebi toliko udaljena i nezavisna da se nje ti izumi ne tiču. Šta ove glave sa Naodovih slika znaju o tome, i šta one misle, i kako su uopšte preživjele kroz vremena. Kad bismo u galeriji Naodovih likova potražili bilo koji lik sa naših pijaca i trgova, od Kolašina, pa do Trebinja, bili bismo zatečeni frapantnom sličnošću – kazao je na otvaranju izložbe književnik Radomir Uljarević. On dodaje da su ljubitelji njegovog slikarstva svaki put zatečeni upravo tom sličnošću.
,,Oni često kažu: nije valjda da izgledamo ovako, jer načas pomisle da je ram Naoda Zorića nešto kao ogledalo. Kad ljudi prolaze pored tih slika prepoznaju se. Nemojte ustuknuti pred nekim detaljem za koji Vam se učini da je isuviše ličan, kao da je dio vas”, primjećuje Uljarević.
Dodaje da je svojevremeno čak i veliki slikar, Dado Đurić, među Naodovim glavama, pronašao i svoju glavu, iako nije bilo vidljive sličnosti. Kao da je prepoznao onu prvobitnu sličnost u Naodovom izobraženju.
- A na ovim izobraženjima nema uljepšavanja, ali nema ni mana ni vrlina. Ovdje su izobraženi monaški likovi, takoreći „ikone” seljaka, tako tendenciozno je oslikan samo unutrašnji reljef, ignorišući likove, koji su naoko u prvom planu. A ti likovi kojih nema, to su ikoničke predstave mučenika, novomučenika, to su radnici i ratnici, predstave na čijim licima nije vidljivo ništa od ovoga svijeta – kazao je Uljarević.
Bog je, dodaje on, stvorio čovjeka po slici i prilici svojoj. Da bi čovjek ličio na Boga, ne samo likom nego i životom. Mi vidimo da životom svojim ovi ljudi pripadaju zajednici Heruvima i Serafima, ako je, kako tvrdi Ava Justin, čovjek najvažnije biće poslije Boga. Ovdje kao da je riječ o paganskoj ikonografiji. Neko je govorio o tome da je paganska ikonografija prirodni Stari zavjet. Gledajući ove starozavjetne likove sjećamo se izreke da je Novi zavjet u Starom sakriven, a Stari u Novom otkriven, smatra Radomir Uljarević.
- Razlika između Zorićeve slikovne predstave prvolika, i ikone koja je izrađena na kanoničan način, jeste u tome što ova druga pripada bogosluženju. Ali i Zorićeva „ikona” jeste „prozor u nebesko”, i ona prikazuje skrivenu stvarnost, i ona ukazuje na tajnu, i to je ono što nas okuplja oko Zorićevih prvolikova. Ako je ikona mjesto susreta čovjeka i Boga, i ova „ikona” koja nije dogmat, tajnodejstvuje, i njen učinak je očigledan na licima nas koji se prepoznajemo – kazao je Uljarević.
On kaže da se otkako je vidio prve slike Naoda Zorića, neodoljivo nametala veza Zorićevih bezimenih likova i bezimenih, zaraslih u mahovinu - stećaka, te da je jednako uvjeren da je ta veza suštinski važna, i da je traganje u likovnoj materiji dovelo do te veze na nekom dubljem nivou.A.ĆUKOVIĆ
Tajnu identiteta vezali za stećke
- Ovo je zapravo galerija likova iz antičkih tragedija, ili iz srpske narodne poezije - na ovim platnima teško je razaznati šta je krv a šta boja, vidi se da su to okrvavljene glave i kad su crne, jer krv je vremenom pocrnila. A kako stvari stoje, ponajprije će biti da su svi ti likovi tajnu svog identiteta vezali za stećke. I ja sam siguran da je Naodovo neobično djelo - traganje za identitetom, i da je to ona duboka veza koju je prepoznao Kusturica. A ta izložba potrage za identitetom je ko zna kad otvorena – zaključio je književnik Radomir Uljarević.