Izložba „Memorija nasilja i snovi o budućnosti 1914 – 1918/2014” koju je organizovao Narodni muzej Crne Gore u saradnji sa Muzejom savremene umetnosti Vojvodine otvorena je u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić” na Cetinju.
Riječ je o izložbi koja je rezultat istoimenog projekta koji je na inicijativu Gete instituta iz Beograda i Francuskog instituta u Srbiji realizovao Muzej savremene umetnosti Vojvodine, a posvećen je obilježavanju stogodišnjice Prvog svjetskog rata, sjećanju na turbulentne i nasilne društveno-političke prilike, na lične traume, migracije i snove, kroz savremeni i umjetnički kontekst.
U ime domaćina brojne posjetioce pozdravila je direktorica Umjetničkog muzeja Crne Gore, istoričarka umjetnosti Mirjana Dabović Pejović koja je kazala da je ova izložba od svog premijernog predstavljanja u Novom Sadu gostovala i u Mariboru, te da joj je izuzetno drago što se pored početne selekcije na cetinjskoj izložbi predstavljaju i radovi dvojice crnogorskih umjetnika Pavla Pejovića i Lazara Pejovića, čime se, kako je rekla, ova izložba obogaćuje i sa interpretacijama teme sa naših prostora.
- Ova izložba je jedan od načina da se tema Prvog svjetskog rata sagleda iz specifične, balkanske perspektive, iz pozicije prostora koji je po svemu sudeći imao mnogo važniju ulogu u ovom istorijskom događaju nego što mu je pripadalo po političkom i vojnom značaju. Upravo ovakve izložbe otvaraju pitanja i daju nove vizure umjetničkih pozicija, ali i šire - kulturoloških i ideoloških implikacija koje baštine sredine iz kojih potiču odabrani umjetnici, od kojih su brojni među njima direktno ili indirektno vezani za naše područje. Univerzalna, široko postavljena tema sa snažnim lokalnim, često emotivnim, vrlo ličnim, a ponekad i ideološkim refleksijama u najboljem smislu afirmiše mogućnost umjetnositi da ponudi odgovore na neka važna, stalno ponavljana pitanja, koja ne prestaju biti aktuelna – kazala je Dabović Pejović.
Otvarajući izložbu direktorica Muzeja savremene umetnosti Vojvodine Sanja Kojić Mladenov, autorka ovog projekta, kazala je da je on započet kroz saradnju različitih partnera koji su željeli da se tema obilježavanja stogodišnjice Prvog svjetskog rata predstavi kroz univerzalni jezik savremene umjetnosti.
- Zato smo odlučili da prvenstveno pozovemo umjetnike iz Evrope, a želja nam je bila da izložba ne bude predstavljena samo u Novom Sadu već da ide dalje i da se u svakoj sredini gdje dođe priključe novi značajni umjetnici – istakla je Kojić Mladenov.
Koncept izložbe, kako je rekla, ima više slojeva, a umjetnici su uglavnom odgovarali na teme relacija između prošlosti i sadašnjosti.
- Željeli su da uključe istorijske artefakte kao što su filmski zapisi, fotografije, časopisi ali i lične i porodične priče i sjećanja pojedinaca, tako da možemo pratiti taj odnos između intimnog i ličnog u odnosu na kolektivno ili militarističko, ideološko u određenom podneblju i periodu. Uz to, pojavljuju se i ratne teme migracije, egzila, a neke od tema su i mitologizacija individualnog čina. Zastupljeni su radovi u različitim medijima od klasičnog kao što su akvarel, grafika ili skuptura, preko fotografije pa do novih medija poput instalacija, video radova ili filmova – kazala je Mladenov.
Z.P.
Sjećanje sto godina poslije
Na izložbi „Memorija nasilja i snovi o budućnosti” svoja djela izložili su Igor Antić, Igor Bošnjak, Barbara Barbi Marković, Robert Jankuloski, Jelena Jureša, Tomas Koner, Nebojša Lazić, Mariane Marić, Anuk Miladinović, Radenko Milak, Vesna Perunović, Magali Sanheira, Selman Trtovac, Pavle Pejović i Lazar Pejović.