Ljubitelji pisane riječi u gradu pod Trebjesom, preksinoć su u sali „Zahumlja” bili u prilici da prisustvuju promociji knjige „Konture horizonta”, politikologa i pisca Aleksandra Ćukovića, novinara „Dana”.
Knjiga intervjua „Konture horizonta” objavljena je u izdanju „Jumedia Monta” iz Podgorice. U njoj su sabrani razgovori koje je Ćuković vodio sa Matijom Bećkovićem, Ratkom Božovićem, Slobodanom Vladušićem, Aleksandrom Gatalicom Gojkom Đogom, Božom Đuranovićem, Zoranom Živkovićem, Aleksandom Jerkovim, Rankom Jovićevićem, Predragom Krstićem, Ilijom Lakušićem, Pavlom Milenkovićem, Predragom Milidragom, Žarkom Paićem, Aleksandrom Prnjatom, Šerbom Rastoderom i Petrom Ćukovićem.
Govoreći o knjizi prof. Radoje Femić je rekao da je Ćuković ovim djelom u mnogome pomjerio stereotipno poimanje žanra intervjua, koji se utemeljio kod nas.
– Ćuković je izabrao suštastveni pristup, koji podrazumijeva da intervju valja iskoristiti kao podsticajnu i prelaznu formu prema složenijim oblicima koji sada mogu imati interdisciplinarni karakter i mogu se granati prema više područja duha i uopšte humanističkog doživljaja svijeta. S jedne strane mogu ići prema društvenoj stvarnosti, političkom sistemu, društvenom uređenju, a najviše njih ide prema književnoj umjetnosti. Ovo je jedna od rijetkih knjiga koja u izvjesnoj mjeri plaća danak svakodnevici, ali to čini na jedan stilistički, metodološki i veoma uspješan način. Ćuković, zaista u tom smislu sprovodi inovaciju kada je u pitanju recepcija same forme o kojoj govorimo. Da je to tako potvrđuje i spisak intervjuisanih, u ovoj knjizi, svojevrsnom zborniku. Dakle, u pitanju su neki od najznačajnijih autora iz područja književno-umjetničkog stvaranja iz regiona - važni književni kritičari, teoretičari društva, filozofi, istoričari, istoričari umjetnosti...– ukazao je Femić.
Iz autorskog izbora se vidi da je riječ o knjizi koja podrazumijeva implicitnu poetiku. Postoji nekoliko objedinjavajućih načela koja intervjuisane figure ove knjige objedinjavaju, iako se radi o autorima koji imaju različite poetičke orijentacije, intelektualno – misaone preokupacije i različitu prirodu političkih i ideoloških uvjerenja.
– Ćuković je iz svega toga izabrao ponajbolje, izvršio sintetički uvid i uspio da svemu tome da finu notu, zahvaljujući postojanoj i osmišljenoj metodologiji postavljanja pitanja koju u nekim trenucima izdiže iznad nivoa onog očekivanog kratkog, usmjeravajućeg diskursa, prema nečemu što prerasta, zaista, u mini esej – kaže Femić.
Mr Goran Radojičić, kaže da od svih tema značajnih za svijet u kome živimo i prostor koji naseljavamo, a kojima se bavi ova knjiga, najbliža mu je upravo književnost, pa razgovori na tu temu primarno privlače njegovu pažnju.
– To upravo iz razloga, što književnost danas, nažalost, sve manje ima društvenu funkciju koja joj pripada, sve više ljudi piše, a sve manje čita. Pomiješali smo klasike sa bestselerima, ljubavnim i vikend romanima, turbofolk muziku sa poezijom, a rijalitije sa dramom. Izgubljen je sistem vrijednosti koji garantuje minimum ukusa u onom što zovemo umjetnošću, jer danas je umjetnost sve. Ovo svakako važi za sve vrste umjetnosti, ali zadržaću se u svojoj analizi na književnosti, jer čini mi se, književnicima i sam autor posvećuje najviše pažnje. Ćuković vrlo svjesno postavlja pitanje o smislu stvaranja, uticajima, odnosu politike i književnosti, a onda i o književnoj kritici, koja kod nas ne postoji. Nije baš idilična slika koju stvaraju odgovori Ćukovićevih sagovornika. A sve se zasniva opet na sistemu vrijednosti koji je poremećen. Jer, kaže u ovoj knjizi Bećković, da su umjetnici i naučici trenutno značajniji po onome što su rekli o danas aktuelnim životnim temama, nego po onome što su stvorili. Svijest o tome da danas imamo hiperprodukciju umjetnika i umjetnosti utjeruje strah u kosti, jer će tako nakaradna umjetnost uništiti ne one koji je stvaraju, nego one koji su konzumenti. A danas čovjeka predstavljamo i doživljavamo prvo kao konzumenta, pa onda sve ostalo, ako išta drugo uopšte postoji. U takvom vremenu potrebna je knjiga poput ove da od priznatih umjetnika sa ovih prostora čujemo u kakvom je stanju naš duh i naš um. Zbog toga ova knjiga ima karakter udžbenika, što je autoru i bio cilj, jer ovdje nalazimo odgovore na pitanja koja interesuju svakog mislećeg čovjeka. Pitanje književnosti, a i umjetnosti uopšte, moramo posmatrati u kontekstu istorije, filozofije i kulture. Ukoliko želimo da napravimo otklon od bilo koje od ove tri discipline nećemo imati validnu sliku. A opet, prožimajući sve ove discipline umjetnost treba da opstane kao supstrat života i veza sa prošlim. U ovoj knjizi se govori i o shvatanju religije, nauke, ratova, procesa tranzicije i mnogih drugih fenomena koji direktno utiču na pojedinca. Kultura se poistovjećuje sa komunikacijom u čemu je veoma značajan jezik, odnosno oni kodovi koji omogućavaju razumijevanje poruke koja nam je upućena. To je osnova za razumijevanje i shvatanje različitosti – kaže Radojičić.
Politikolog Miloš Perović, recenzent knjige je rekao da je ova knjiga ne drugačija od onoga što je Aleksandar dosad pisao, već drugačija od svega što se može vidjeti na crnogorskoj izdavačkoj književnoj sceni.
– Već na samom početku dok je knjiga bila u pripremi, bio sam u prilici da pogledam listu sagovornika, tako da sam se već tada upitao da li će Aleksandar uspjeti da svu tu raznolikost ideja, stavova, mišljenja i sagovornika spoji u knjigu i stavi u dvije korice. Međutim, kada sam pročitao knjigu uspio sam da nađem jedan modalitet, srednju liniju između tih inteligentnih ljudi koje je on sabrao. Od pametno odabranih ljudi dobio je odgovore na pitanja koja njega interesuju, koja će otvoriti neka nova pitanja i zainteresovati čitalački svijet. Knjiga obiluje velikim brojem tema, pitanja i otvara mnogo ideja za neku narednu knjigu – kazao je Perović.
Organizatori promocije su JU „Zahumlje” i Književni klub „Poenta poetika”.L.N.


Zahvalan saradnicima

Aleksandar Ćuković je zahvalio izdavaču „Jumedia Mont” iz Podgorice, direktoru Mladenu Milutinoviću, uredniku knjige Nikoli Markoviću, zamjeniku glavnog i odgovornog urednika u „Danu”. Ćuković naglašava da zahvalnost duguje i recenzentima doc. dr Danilu Rončeviću, politikologu Milošu Peroviću, profesoru Bojanu Rajeviću koji je radio lekturu i korekturu, Balši Milunoviću, koji je zaslužan za dizajn knjige, ali i tehničkom uredniku knjige Saši Protiću.