Povodom obilježavanja međunarodne kulturne manifestacije „Noć muzeja”, a u okviru programa proslave 10 godina nezavisnosti Crne Gore, Narodni muzej Crne Gore priredio je na Cetinju postavku Istorijskog muzeja kao i izložbu „Narodne nošnje Crne Gore 19. i 20. vijek”.
Izložbu su otvorili direktor Narodnog muzeja Pavle Pejović i istoričar Đorđije Borozan, a o postavci je govorio kustos Istorijskog muzeja Miloš Vukanović, jedan od autora izložbe.
Kako je rekao, nova postavka Istorijskog muzeja koji je smješten u Vladinom domu, obuhvata period od Balkanskih ratova 1912-1913. godine do obnove crnogorske nezavisnosti 2006.
- Potrudili smo se da kroz četiri nova segmenta postavke na kojoj smo radili zadnje četiri godine, prikažemo savremenu istorijsku naraciju, da način prezentacije bude na najsavremeniji mogući način i da tekst odnosno poruke koje se šalju budu didaktički primjerene svim uzrastima posjetilaca – kazao je Vukanović.
On je dodao da postavka trenutno obuhvata oko 2.500 eksponata, ali da će ih biti više, naročito za srednjevjekovni period jer je, kako je objasnio, muzej u poslednje tri godine sproveo velika istraživanja kroz projekat „Putevi kontinuiteta”, pa će velika količina srednjevjekovnog materijala tek da uđe u muzej.
Nakon ove, u Biljardi je otvorena izložba „Narodne nošnje Crne Gore” čiji su autori etnolozi Blažo Markuš, Ljiljana Đurišić i Tatjana Rajković. Otvarajući izložbu rukovodilac Etnografskog muzeja Maja Dragićević Roganović kazala je da se ovom atraktivnom i zanimljivom izložbom na kojoj se mogu vidjeti 36 autentičnih primjeraka nošnje koji pripadaju dinarskoj i primorsko-jadranskoj kulturnoj zoni, prvi put široj javnost u cjelosti prezentira bogatstvo, raznovrsnost i osobenost nošnji, koje su u 19. i početkom 20. vijeka bile u upotrebi.
- Postavku čine originalni primjerci dnevnih, svečanih, muških i ženskih nacionalnih kostima, kao i pojedinačni predmeti koji su se kombinovali sa tradicionalnim odijelom. Uz nacionalni kostim izloženi su nakit i oružje kao neizostavni elementi koji su dopunjavali većinom svaku nošnju. Već letimičan pogled na izložene predmete pokazuje bogatstvo i raznolikost oblika i ukrasa, detalje, finoću materijala, raskošnost kolorita – kazala je Dragićević Roganović.
Ona je zaključila da je narodna nošnja bila važan elemenat spoljašnje identifikacije i pored osnovne funkcije da zaštiti tijelo, bila jasan pokazatelj etničke i vjerske pripadnosti kao i statusnog i socijalnog položaja u društvu.Z.P.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
