Književniku, prozaisti, pjesniku, esejisti, etimologu, novinaru Ismetu Rebronji (1942-2006) preksinoć je održan omaž u podgoričkoj Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović”. Organizatori, NVO Centar za kulturu Bihor - Petnjica, Ratkovićeve večeri poezije i Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, ovom večeri pokušali su da barem dijelom doprinesu upoznavanju crnogorske javnosti sa značajem i djelom ovog Bihorca, izuzetno cijenjenog stvaraoca u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Kako je istakao Mirsad Rastoder, inicijator i prošlogodišnjeg okruglog stola posvećenog Rebronji u okviru Festivala priče „Zavičajne staze”, riječ je o stvaraocu čije djelo nije na pravi način valorizovano u njegovoj rodnoj Crnoj Gori. Kako ističe Rastoder, Rebronja je bio „moreplovac riječi kroz vjekove”, čije djelo baštine kulture i Crne Gore, Srbije i BiH.
- Rebronja u svojim knjigama poezije amalgamiše paganska i staroslovenska božanstva, rituale i mitologiju sa običajima, vjerovanjima i shvatanjima čovjeka u rodnom Bihoru. Naizgled jednostavno, a vrlo duboko, njegovo djelo prepleteno je filozofijom i simbolikom prastarih naroda, mitskih i inih bića, da bi nam ukazao na trajni svijet novih pobožnika, novih ludaka, na sinje more u koje se ovako ili onako utapamo – kazao je Rastoder, na kraju pročitavši njegovu posljednju napisanu pjesmu. Osvrt na cjelokupno djelo Rebronje dao je književni kritičar iz BiH Faruk Dizdarević. Kako ističe Rebronja je bio jedan od najistaknutijih pjesnika svoje generacije kome je Bihor uvijek bio u srcu, a o kojem je pjevao melanholično što mu je omogućavalo beskrajna razmišljanja o snu i stvarnosti. Dizdarević naglašava:
- Rebronja je govorio da ni riječ kao ni hljeb ne smije izaći prijesna sa govorne trpeze, i ona kao i hljeb mora se prethodno pripremiti i umijesiti u svojim naćvama – kaže Dizdarević, dodajući da se u njegovoj poeziji često nailazi na motiv usamljenosti, ali i pobune, koja ima oslobađajuću žestinu koja izvire iz svake strofe.
Književnik Bogić Rakočević, inače televizijski novinar, najavio je da će uskoro uraditi dokumentarni film posvećen životu i djelu Rebronje, njegovom, kako je rekao, prijatelju, a upravo da bi se i šira javnost upoznala s njegovim djelom.
Na kraju, nadahnutim govorom se obratila i prof. dr Ljiljana Pešikan – Ljuštanović, koja je naglasila da je riječ o samosvojnom stvaraocu, koji je bio istinski individualac, ali i svjetski čovjek, kojeg čaršija, kao i rodni kraj, nije uvijek razumjela i voljela. On je, dodaje profesorka, uspio da izgradi, kako to vole da kažu postmodernisti, sopstveni identitet, nikad ne zaboravljajući gdje su mu korijeni. Govorenjem Rebronjinih stihova veče su obogatili podgorički gimnazijalci Ognjen Sekulić, Hana Rastoder i Jasmin Ličina. Moderator večeri bila je Vesna Šoškić.
Ž.J.
)){kind=small}
