Izdavačka kuća Evro Buk (Evro Book) slovi za jednog od najstarijih privatnih izdavača na teritoriji bivše Jugoslavije. Tokom proteklih godina mijenjali su naziv (Evro, Evro-Giunti i Evro Book), ali ne i osnovni koncept koji podrazumijeva probrane, vrijedne naslove, dobre knjige za djecu i mlade, te kapitalna enciklopedijska izdanja, monografije, vrhunska djela domaće i svjetske proze. Suočavajući se sa brojnim preprekama koje jedan izdavač sputan nadasve skučenim tržištem, ali i ostalim problemima ima na ovim prostorima izdavačka kuća Evro Buk se bori da sačuva poziciju jednog od vodećih u Srbiji. Prema riječima Novice Jevtića, direktora ove kuće, veoma su ponosni i na činjenicu da u okviru svojih nastupa na najznačajnijim sajmovima knjiga u svijetu afirmišu izdanja domaćih autora, pisaca i ilustratora, što predstavlja svojevrsnu misiju.
● Proteklih nekoliko godina rad Vaše kuće obilježilo je partnerstvo sa vodećim italijanskim izdavačem – Giuntijem. Šta je to što se promijenilo u konceptu Evro Buka nakon razlaza sa Italijanima?
– Novog koncepta nema – nastavljamo po starom konceptu, a iako smo se krajem prošle godine odlučili da nastavimo bez sopstvenog knjižarskog lanca, u ovom trenutku smo na tržištu prisutniji, nego ikad i svojom ponudom pokrivamo oko 95 odsto domaćeg tržišta. Nastavljamo da radimo kao što smo i oduvijek radili i njegujemo program po kome smo i prepoznatljivi –objavljujemo kvalitetne knjige za djecu, kako talentovanih domaćih autora tako i one po licencama najvećih svjetskih brendova, a zatim i svjetske hitove iz oblasti beletristike i faktografska djela koja promovišu srpsku istoriju, tradiciju, kulturu i umjetnost. Sam čin razdvajanja od renomirane kompanije Đunti iz Italije je protekao veoma fer i u skladu sa mojim višedecenijskim prijateljstvom sa Serđom Đuntijem, koji je, u čast tog prijateljstva, zadržao deset odsto vlasništva u našoj kompaniji, koja postoji već 27 godina.
● Predstoji nam uskoro i najveća kulturna manifestacija, Međunarodni sajam knjiga u Beogradu. Sa čim Evro Buk ove godine izlazi pred ljubitelje knjige?
– Ono što je zasigurno najviše u fokusu je dugoočekivana, osma knjiga o dječaku čarobnjaku Hariju Poteru „Hari Poter i ukleto dete”, koja poslije devet godina stiže u biblioteke, a koju objavljujemo sa veoma malim zakašnjenjem u odnosnu na originalno izdanje u Engleskoj. Englesko izdanje je postavilo rekord – na tržištima Velike Britanije i SAD-a je u prvih sedam dana prodato preko tri miliona primjeraka, a po svemu sudeći, i u Srbiji će ova knjiga biti veoma popularna. Na Beogradski sajam knjiga stiže i nova knjiga Sajmona Sebaga Montefjorea, sjajnog istoričara koji je godinama istraživao i konačno ove godine objavio knjigu „Romanovi”, sveobuhvatnu biografiju ruske carske dinastije.
Bili smo veoma aktivni na polju dječje literature, pa će na Sajmu premijeru doživjeti veoma zabavne i edukativne knjige po čuvenim licencama Engri Brds, Kalimero i Pčelica Maja, objavićemo i serije dječjih romana i slikovnica DC junaka (Supermen, Spajdermen i drugi), a spomenuta serija „Zaboravljene priče”, koje ilustruje talentovana srpska ilustratorka Ana Grigorjev ove godine biće bogatija za bajku „Princeza u magarećoj koži” Šarla Peroa, koja je, mogu da kažem, još ljepša i koloritnija od prethodnih, divnih bajki iz ove edicije. Sajam dočekuju i veoma značajni romani – „Slavuj nad Pirinejima” Kristin Hane je proglašen za najbolji istorijski roman na svijetu u 2015. godini, a objavićemo i još jedan naslov ove autorke, roman „Ulica svitaca”. „Uspon zla” Roberta Galbrajta je aktuelni hit u cijelom svijetu, a očekuje nas i sjajan debitantski roman Saše Edija Đorđevića, istorijski triler „Janjičar” koji će sigurno oduševiti čitaoce.
● Uskoro će biti tri decenije kako veoma uspješno vodite svoju izdavačku kuću. Šta smatrate svojim najznačajnijim uspjehom u karijeri?
– Svojim najvećim uspjehom smatram to što kroz ovu izdavačku kuću postojim već 27 godina, i zajedno smo izdržali sve turbulencije i teške trenutke i ostali nezavisni. Do mog formalnog odlaska u penziju nije ostalo još puno, ali ću i poslije toga nastaviti da radim kao i do sada, trudiću se da svoje znanje prenesem mlađima i da možda nadmašim našeg najvećeg izdavača i knjižara Gecu Kona, za koga mogu da kažem da mi je uzor.
● Pozvani ste i da progovorite o stanju u srpskom izdavaštvu i knjižarstvu...
– U Srbiji ima dosta kvalitetnih izdavača, i postoji zaista puno dobrih knjiga koje kolege izdavači konstantno objavljuju. Izdavačke kuće prate svjetske trendove, ali i njeguju autentična djela, i dobra konkurencija proizvodi kvalitet na izdavačkoj sceni. Sigurno da postoji prostor za još više dobrih izdanja, ali mislim da je šteta što izdavači nemaju veću podršku države i nadam se da će u budućnosti država imati više sluha i podržati našu kulturu, jer bi to sigurno značilo budućim generacijama.
● Na kraju razgovora da dotaknemo i ,,bolno mjesto” svakog srpskog izdavača, a to je otkup knjiga i briga države. Kakav je Vaš stav po ovom pitanju?
– Smatram da država izdvaja malo novca za otkup, pogotovo kada se ta sredstva uporede sa onim u državama u okruženju. U Sloveniji i Hrvatskoj se za popunjavanje bibliotečkih fondova izdvaja pet puta više novca nego kod nas. Mislim da bismo trebali da sledimo ove primjere jer su police naših biblioteka nažalost prazne, to utiče na smanjenje broja članova, a samim tim i na izdavaštvo.M.Milosavljević


Privlačno tržište Azije

● Kakvi su Vam budući izdavački planovi?
– Ostajemo na istoj stazi kao i dosad, i trudimo se da iz godine u godinu napredujemo – kako po broju novih naslova, tako i po broju novih autora i tiraža i nastavićemo da objavljujemo kvalitetne knjige za sve uzraste, kao što to radimo već 27 godina. Planiramo da povećamo prisustvo na međunarodnim sajmovima knjiga, posebno interesantno nam je tržište Azije koje je u ekspanziji i sve češće ostvarujemo kontakte sa izdavačima iz Kine i drugih zemalja sa istoka, kojima su dječje knjige iz Srbije veoma zanimljive.