Promocijom knjige mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija „Sveti Petar Drugi Cetinjski Pustinjak i Lovćenski Tajnovidac” na platou između crkava u Starom gradu u Budvi počela je manifestacija „Ćirilicom”. Ujedno, prilika je iskorištena i da se publika podjseti na činjenicu da se ove godine proslavlja 170 godina od prvog izlaska „Gorskog vijenca”, čuvenog epa Petra II Petrovića Njegoša.
O mitropolitovoj knjizi govorio je univerzitetski profesor, dr Siniša Jelušić. Knjiga je nedavno objavljena u izdanju „Svetigore” i sadrži 31 tekst o Njegošu. Po Jelušiću naročito značajan je dio žitija Sv. Petra II Petrovića Njegoša, jer u sebi sadrži „posebno angažovano poglavlje o crkvi na Lovćenu, a koje ima ključnu poruku prisutnu u svim tekstovima – a to je imperativ da je potrebno vratiti crkvu na Lovćenu”. Kao posebnost ove mitropolitove knjige, dr Jelušić ističe da se ogleda u specifičnosti pristupa temi.
- Njegoš je autor kojim se mnogi bave, o njemu je napisana čitava jedna biblioteka, i o njemu se može napraviti čitava jedna tipologija pristupa. S obzirom da imam uvid kako se danas na fakultetu i uopšte u obrazovanju danas pristupa Njegošu, kako se predaje Njegoš, mogu reći da je danas karakteristično da je u prvom planu lingvo-stilistički i strukturalni pristup, u kome je problem značenja stavljen u drugi plan. Drugi pristup je ovaj religijsko-filozofsko-teološki, a koji je sada uglavnom isključen. Sada je bitno ovom knjigom, ovom večeri, da se vraćamo temeljnoj ideji, da je Njegoš prije svega najdublji bogoslovksi, teološki, metafizčki ili mistički mislilac. I to je prvo i najvažnije. Mitropolitova knjiga zahtijeva i jedan okrugli sto gdje bi svako mogao da promišlja određene ideje i daje sugestije i stanovišta. Veliko, važno pitanje, jeste što je mitropolit važan dio tekstova posvetio Njegoševoj Bilježnici. A to je nešto izuzetno. To su Njegoševe vrlo kratke skice, zapisi, a vrlo bitni jer su u njima sadržani osnovi njegovih velikih spjevova, velikih misli, a i same po sebi rečenice izdvojene sadrže njegove velike ideje – kaže prof. Jelušić.
Pored činjenice da mitropolit Amfilohije veliku pažnju posvećuje Bilježnici, Jelušić smatra da je izvrsno i što se ponovo govori o Njegoševim kratkim pjesmama, a o kojima se relativno malo zna, iako su one, kako kaže, čudesne.
- Pjesma o kojoj sam govorio, a mitropolit izvrsno pisao o njoj je pjesma posvećena Ljudevitu Šturu, slična je i posveta Puškinu, i za njih ne znaju ni dobri poznavaoci Njegoša, a to su minijature koje su prava čuda u poetskoj vrijednosti – dodaje prof. dr Jelušić.
Osvrnuo se i na činjenicu da se nanovo postavlja pitanje rođenja genija, ali i pitanje odnosa pokazivanja i dokazivanja Boga, koje se, pak, poklapa s idejama koje postoje u ranovizantijskoj estetici velikih, prvih otaca.
- To proizlazi iz ogormnog uticaja strica njegovog, Sv. Petra Cetinjskog, kao i velikog značenja štamparije Crnojevića, Oktoiha, Psaltira, molitvi, sa kojima je Njegoš u nesporednom kontkatu i to u njemu ostvaruje nesumnjivo zračenje biblijsko-hrišćanskog duha, koji je on u sebe primio – ističe Jelušić. Naravno, dodaje Jelušić, Njegoš je samosvojni pjesnik, koji zna i da odstupa od kanona, ali, u tome i leži veličina njegovog pjesničkog duha.
- Mitropolitova knjiga dokazuje da je Njegoš jedan od najvećih evropskih pjesničkih duhova, veliki pjesnik, mistik, teolog, filozof. Tu se nameće i veoma važno pitanje neprevodivosti jezika. Jer, Njegoš u jednoj kratkoj sintagmi saopštava, a to je prosto neprevodivo, i to je tragedija jezika, jer čak i moderni ljudi koji govore srpskim teško razumiju neke njegove kovanice – dodaje dr Jelušić..
Na otvaranju su govorili i Mila Baljević, direktorka budvanske Narodne biblioteke, koja je pored Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore organizator manifestadžcije „Ćirilicom”. Takođe, govorio je i Dragan Krapović, gradonačelnik Budve.
Program se nastavljam večeras u 20 časova poetskom večeri bugarske pjesnikinje Elke Njagolove. Uvodnu riječ održaće pjesnik Bećir Vuković.
Ž.J.
Neka stoji Mauzolej, ali vratite i kapelu
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije govorio je o Njegošu, podsjećajući da je vladika Rade utamničen, u najgoru tamnicu koju je mogao da doživi. Mitropolit je upoznao prisutne da je uputio pismo premijeru Dušku Markoviću, odnosno Vladi Crne Gore, kao i nekada Igoru Lukšiću, da se obnovi porušena crkva Svetog Petra Cetinjskog i Njegoševi zmeni ostaci ponovo sahrane u njoj, što mu je bila posljednja želja.
- Neka mauzolej ostane tu, neka to svjedočanstvo jednog vremena i odnosa prema Njegošu, a koje nije njegoševski. Da se Njegoš izvadi iz tamnice. Za one koji ne vjeruju u svece na Lovćenu su sada mošti Njegoševe i to izrešetane munjama i gromovima i prebacivane šest puta. Njegoš je po tome jedinstven u Evropi i svijetu, jer je šest puta njegov grob prekopavan, i nadamo se da će sedmi put, sedam je sveti broj, da ćemo ga vratiti u njegovu crkvicu - naveo je između ostalog mitropolit Amfilohije.