Predstavom „Dani pobune” (Riot Days), u produkciji „Pussy Riot teatra” predstavio nam se na FIAT-u mladi ruski pozorišni reditelj Jurij Muravitski. On je režirao komad o životu poslije hapšenja i zatvorske kazne članica grupe „Pussy Riot”, nastao na osnovu teksta koji je napisala jedna od njih, Marija Maša Aljohina, i to kroz spoj teatra, muzike, videa i performansa. Dočarao nam je priču ove svjetski poznate grupe umjetnica i buntovnica nakon njihovog kontroverznog nastupa, protesta protiv pravoslavne crkve i ruskog predsjednika Putina u moskovskom hramu, kao i o danima skrivanja, suđenja i odlaska u zatvor. Priču Marije Aljohine reditelj Muravitski je pretvorio u energičan pozorišni komad koji se bavi istraživanjem mehanizama otpora i protesta u Rusiji i svijetu.
Ovaj mladi reditelj nije prvi put u Crnoj Gori. Prije dvije godine bio je jedan od učesnika KotorArta, na kojem je držao radionicu neverbalnog teatra za sludente glume i mlade glumce.
● Kako je ruska publika reagovala na ovu predstavu?
- Ova predstava je prikazana u Rusiji samo dva puta, i to pred malim brojem ljudi i tajno, jer da je bilo javno, imali bismo problem sa zakonom. Situacija u Rusiji nije dobra ako imate stav drugačiji od vladajućeg, pa ruska publika reaguje uzdržanije nego obično. Ali, mnogo Rusa zna koliko je važno u ovom momentu govoriti o problemima koje imamo.
● I ova predstava, i slučaj „Pussy Riot” uostalom, i mnoge epizode iz bogate ruske istorije, govore da pobuna nema iste dimenzije u Rusiji i u ostalom dijelu svijeta?
- Ruski bunt je potpuno drugačiji. Ruski je grublji i mnogo strašniji. Poput ruskog medvjeda kad se razbjesni. Teško ga je probuditi, ali kad se probudi nastaje haos. Istorija nas uči da do promjena kao po pravilu dolazimo na krvav način. Ali, ja nikako ne želim da nam se to ponavlja, ne želim da to postane neminovnost, pravilo. Sve što radimo okupljeni u otporu jeste da izbjegnemo krvave obračune. Priželjkujem građanski otpor i poštovanje naših prava koja imamo po ustavu i zakonu. Imamo pravo na protest, svoje mišljene, imamo prava da kritikujemo vlast, kao i da tražimo da ta vlast poštuje zakon. Ništa mi više ne tražimo nego da zakoni važe za sve.
● Da li ste imali probleme zbog režiranja ove predstave?
- Gotovo da nisam, jer je ova predstava prikazana kako sam rekao tajno, i to svega dva puta. Nije bilo nikakvih negativnih reakcija, najprije što je komad gledao mali broj odabranih ljudi, a i pratio nas je Centar za borbu protiv ekstremizma.
● Rusija ima pozorišnu umjetnost na kojoj mogu da joj pozavide najveće zemlje svijeta, no koliko ima prostora za alternativni pozorišni izraz?
- Sve je teže baviti se savremenim teatrom, jer nam se iz dana u dan postavljaju prepreke. Takođe, na ruskoj kulturnoj sceni sve su jače reakcionarne snage koje nameću sve jača ograničenja. Savremeno pozorište, kao i svi umjetnici i autori koji se njime bave, trpi pritiske raznih vrsta. Jedan od pritisaka je i proces koji se trenutno vodi protiv Kirila Srebrenikova. Postavljaju se ograničenja svakom ko želi da ulaže u savremenu umjetnost koja nosi u sebi i najmanje zrnce otklona od vlasti. Stavljeni smo van zakona.
S.ĆETKOVIĆ
Slovenački fokus i film
Predstavama slovenačkog plesnog teatra u produkciji En-Knap-a a po izboru selektora Nika Goršiča biće posvećeno četvrto veče ovogodišnjeg FIAT-a. Najprije će fiatovska publika, od 20 časova, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, imati priliku da vidi komad „Biser”. Dramaturgiju potpisuje Armin Sabo Sekeli, muziku Zoltan Mižei, a kostimografiju Katarina Škaper. Slijedi, od 21 čas predstava „Set & Reset / Reset”, takođe na sceni CNP-a. Režiju ove predstave, bazirane na djelu Triše Broun, potpisuje Ketlin Fišer. Predstave slovenačkog plesnog teatra realizuju se u saradnji sa Ambasadom Republike Slovenije u Crnoj Gori.
Nakon Slovenačkog fokusa, noć će se nastaviti predstavom Varje Đukić „Malo o duši” u 22 sata, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović”. Predstava je scenska adaptacija poezije Vislave Šimborske.
FIAT-ov filmski program počinje u 23 sata ispred Kuslevove kuće. Večeras je „Odmračivanje”. Ovaj program realizuje se u saradnji sa Crnogorskom kinotekom.