Knjiga „Svetilišta Banjana i Oputnih Rudina” čiji je autor prof. dr Slobodan Raičević, a izdavač Eparhija budimljansko-nikšićka, predstavljena je publici u Nikšiću. Neumorni istraživač, istoričar umjetnosti, slikar i pedagog prof. dr Raičević u knjizi je obradio 25 crkava sa prostora Banjana i Oputnih Rudina koje su, kako je kazao jedan od recenzenata prof. dr Svetislav Popović, prikazane u 28 crteža. U središtu tih svetinja, istakao je on, svakako je drevni manastir Kosijerevo koji je njihov stožer, a tekst prati veliki broj fotografija koje svojim obimom prevazilaze sadržaj knjige prevodeći je u monografiju. „Svetilišta Banjana i Oputnih Rudina”, nastavak je autorovog interesovanja u pogledu izučavanja sakralnih objekata viđenih kroz tragove prošlosti i sadašnjosti. Monografijom, istakao je on, prof. dr Raičević daje osnovu i mogućnost budućim istraživačima da nastave rad na polju zaštite tradicionalnih pravoslavnih bogomolja.
- Knjiga je izuzetna i ona sigurno predstavlja vrijedno blago, ne samo za nas, nego čini mi se i šire. Monografija predstavlja renesansu pisanog jezičkog i grafičkog zapisa kulturnog nasleđa. Ona nas vraća i podsjeća na rasadnik vjerskih objekata i obilježja koja su prisutna u rejonu Banjana i Oputnih Rudina, kazao je prof. dr Popović. U prvom dijelu monografije, istakao je on, date su za čitaoce veoma bitne informacije o teritoriji i imenu, plemenu, lokalitetu i temeljima hrišćanskog nasleđa. Drugi dio posvećen je stilsko-hronološkim analizama kroz jasno definisane kulturne vrijednosti i potencijal pojedinačnih objekata koji su definisani tipološki i ikonografski. Kroz treći dio data je arhitektonika i slikarstvo seoskih crkava. Knjiga sadrži i autorov esejistički dio koji je posvećen značajnim ličnostima iz pomenutog kraja, kao i zapise ispisane starim kaligrafskim pismom na nadgrobnim spomenicima, u portama crkava.
Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije je istakao da je prof. dr Raičević pisao o svetinjama na širem području Nikšića i njegove okoline, pa su mu predložili da svoj rad nastavi, izuči i obradi ostale.
- Njegov predlog, koji smo prihvatili, bio je da se obradi cjelokupno duhovno i kulturno nasleđe što se tiče crkava i manastir, a starih svetilišta, nadgorbnih spomenika, praistorije, pa i novije kulture pravljenja nadgrobnih krstova i grobova. Kad smo dobili ovu knjigu zaista smo doživjeli pravu, istinsku radost jer smo vidjeli da je uspio u tome, prosto je ukomponovao, složio sve elemente kako valja, kao iskusan profesor i naučnik sa ogromnim znanjem i sa posebnim darom za pisanje. Njegova rečenica je pitka, kad čitate ovu knjigu na pojedinim mjestima kao neko književno štivo iako je ono u suštini naučna literatura, rekao je vladika Joanikije. Monografija „Svetilišta Banjana i Oputnih Rudina” je, naglasio je akademik Aleksandar Čilikov, kulturni događaj prvoga reda od državnog značaja. Zabilježeno je i od zaborava otrgnuto, smatra on, duhovno i kulturno blago, koje posjeduje Crna Gora, koja nije svjesna šta ima.
-Veliki manastiri, crkve i crkvice nijesu samo u prošlosti bili mjesta duhovnosti, što im i jeste osnovna namjena. To su bili politički centri, centri pismenosti, umjetnosti, saborni centri gdje se okupljao narod i gdje se mirio ako treba. Oko tih crkava sahranjeni su naši junaci iz prošlosti, tu su se donosile najvažnije odluke. To je jedan dio kulture naše koji je apsolutno zapostavljen, zato su upravo ovakve knjige kao što je ova, nevjerovatno važne u smislu edukacije, kao jedan dokument koji niko ne može da potre, kazao je Čilikov.
Autor se zahvalio svima koji su na bilo koji način pomogli da knjiga „Svetilišta Banjana i Oputnih Rudina” bude objavljena. Organizatori promovicije su bili Eparhija i Udruženje Banjana i Rudinjana „Vladika Sava Kosanović”, a u programu je učestvovao hor „Prepodobne mati Angeline” kojim rukovodi profesor Ana Bojić. B.Brašnjo


Sabrano najdragocjenije

O Banjanima i Rudinama, rekao je književnik Milutin Mićović, u psolednje vrijeme pojavilo se dosta knjiga različitog žanra. O tom kraju pisali su, između ostalih, i nedavno preminuli Čedomir Zeno Popović i Momčilo Mićović, ali i oni koji nijesu sa tog područja poput Andrije Luburića, Svetozar Tomić, te Jevto Dedijer. Mežutim, u monografiji prof. dr Raičevića, istakao je Mićović, sabrano je ono što je najdragocjenije u Banjanima, ono što taj kraj najviše pamti.
-Sve knjige koje su napisane o Banjanima slažu se u jednu biblioteku, svaka ima svoju tematiku, poruku, sadržaj, a ova je jedinstvena jer je tematski homogena. Kroz tu tematsku homogenost pokazano je mnogo šta o Banjanima, od toponima, priložnika crkvama kroz podlednjih nekoliko vjekova. Tako da se sve sabira u jedno dobro, istinito važno svima nama pamćenje jer čovjek je vrijedan onoliko koliko sabira nasleđa u sebi, kazao je Mićović.
Profesor Veselin Matović je kazao da je do prije dvije decenije većina crkava bila zapuštena i van funkcije. Danas su sve one, rekao je Matović, obnovljene, u njima se redovno čuje riječ božija, a izgrađene su i nove poput kapele posvećena grahovskim mučenicima, zatim manastir u Somini posvećen palim borcima jugoslovenske vojske u otadžbini i monumentalna crkva na Vučjem Dolu koja je podignuta u slavu palim vučedolskim ratnicima.