Slavni turski pisac nobelovac Orhan Pamuk boravi u Crnoj Gori, kao gost „Nove knjige” svog crnogorskog izdavača. U prepunoj Gradskoj knjižari na Trgu nezavisnosti u Podgorici, juče je strpljivo odgovarao na pitanja – književna i politička, govorio je o sebi i svom djelu, interesovanjima, motivima zbog kojih je počeo da piše i putu koji je prešao od mladića koji je želio da se bavi slikarstvom do jednog od najslavnijih pisaca današnjice. I to sve za 60 minuta. Toliko je odvojio za predstavljanje.
– U Crnoj Gori su popularne moje knjige. U odnosu na broj stanovnika ispada da sam ovdje najpopularniji svjetski pisac. To dokazuje i činjenica da mi je objavljeno već šest knjiga, a u pripremi je i sedma – kazao je nobelovac.
Pamuk je istakao da voli da se druži sa svojim čitaocima, posjećuje promocije svojih romana širom svijeta i to ga podsjeća na vrijeme kada je prije četrdeset godina počinjao da se bavi pisanjem.
– Postoje brojni razlozi zašto pišem. Pišem zbog neke vrste energije, bijesa, koji možda daje odgovor odakle želja za pisanjem. To je možda nastojanje da objasnim šta je razlog toj ljutnji i bijesu. Možda je to i želja da pišem o svijetu u kojem živim i radim – kazao je Pamuk.
On je radan i disciplinovan pisac, vrlo temeljan i strpljiv i za četrdeset godina uspio je da napiše deset romana.
– Pišem prozu već 40 godina, i za mene je to posebna disciplina i stil života. Nemam drugi posao. Moje pisanje je moj život i potpuno sam tome posvećen. Sve u mom životu se vrti oko pisanja – objasnio je Pamuk. Ponekad, u toku noći, budi se s mišlju što je napisao prethodnog dana.
– Odlučan sam da tako nastavim i narednih 20 godina, ali vidjećemo – naveo je on.
Jedan od razloga što je posjetio Crnu Goru je, kako je rekao, što se ovih dana kod nas pojavilo izdanje njegovog romana „Crvenokosa” u izdanju „Nove knjige”. Riječ je o jednom od njegovih najpopularnijih djela koji se, kazao je on, bazira na Sofoklovoj drami o kralju Edipu i persijskom mitu o Rustamu i Surhamu.
– Ova knjiga je neka vrsta književnog poređenja dvije velike priče. Jedna predstavlja evropsku, zapadnu civilizaciju, a druga islamsku kulturu 16, 17. i 18. vijeka. Ovo je priča o ubistvu. To je roman ideja, a moj cilj je bio da spojim te dvije temeljne priče i prokomentarišem današnjicu i politiku našeg doba – objasnio je Pamuk.
Kako je primijetio Pamuk, ove dvije priče govore o ubistvu – Edip ubija oca, a Rustam, otac, ubija sina Surhama. Moderni čovjek saosjeća sa kraljem Edipom, njihovim emocijama i krivicom, kao i sa Rustamom i Surhamom, ali kad su nastale ove priče, primijetio je Pamuk, to nije bio slučaj.
Ideju za ovaj roman dobio je prije 25 godina od kada datira njegovo poznanstvo sa jednim starim majstorom za bunare. On je upoznao Orhana Pamuka i sa pričom koja je inspirisala nobelovca da poslije četvrt vijeka „zbog politike i situacije u kojoj se našla Turska, koja je postala previše autoritarna”, počne da piše „Crvenokosu”.
Što je više razmišljao o ocu koji ubija sina, i želji da se pronađe voda, to jest izvor koji bi odveo do ekonomskog razvoja zemlje, to je u svojim mislima ovu priču sve više povezivao sa politikom, autoritarizmom i snagom države.
– Presrećan sam pisac jer sam doživio da me prevedu na 60 jezika. Obilazim svijet, posjećujem knjižare i susrećem se sa ljudima kao što ste vi. Jedina stvar koja me čini nesrećnim je politička situacija u mojoj zemlji, ali sam siguran i da će se to jednog dana srediti – kazao je on. Osvrnuo se Pamuk na političku situaciju u Turskoj podsjećajući da se slaže da treba osuditi pučiste, koji su ubili 250 ljudi. No, vlada umjesto da se zaustavila na osudi onih koji su pokušali da svrgu demokratsku vlast, krenula je u obračun sa opozicijom i neistomišljenicima. To čišćenje obuhvatilo je ljude koji nisu bili povezani sa pučistima i koji su bili kritični prema vlasti. Tako je 150.000 ljudi izgubilo posao, 55.000 je zatvoreno, među kojima 190 novinara i pisaca, podsjetio je Pamuk ne krijući kritički stav i prema današnjem režimu u Turskoj.
– Nadam se da će se Turska ubrzo vratiti liberalnoj evropskoj demokratiji, mada izgledi nisu veliki, iako se uvijek trudim da budem optimista – poručio je Pamuk.
Kad god je bila u sukobu sa evropskim vrijednostima i zapadnom civilizacijom u njegovoj zemlji, Turskoj, dolazilo je do opadanja sloboda, primijetio je Pamuk.
Otkrio je da upravo proučava dokumenta za svoj novi roman koji će govoriti o tome. Pamuk je otkrio da je kao mladić želio da bude slikar i da ga je porodica podržavala u toj želji. No, „ne zna kad je ubio slikara u sebi” i počeo da piše. Ipak, sve to vrijeme prati likovnu scenu „sa određenom dozom ljubomore”. I sada, naglasio je on, razmišlja da počne da slika.
Roman je evropsko otkriće kojem su današnju formu dali Balzak, Flober... Poslednjih 170 godina postao je istinska svjetska tekovina, „poput renesansnog slikarstva”, smatra Pamuk.
Najpoznatiji turski pisac je naglasio da ne robuje slavnoj prošlosti svoje zemlje, koja često predstavlja teret.
– Riječ identitet podrazumijeva sopstvenu kulturu, istoriju, što predstavlja teret prošlosti. No, mi smo i slobodni ljudi, koji teže novim stvarima. Poštujem prošlost, ali želim budućnost – poručio je Orhan Pamuk.
Slavni turski pisac danas će posjetiti Bijelo Polje i Cetinje, sastaće se sa gradonačelnicima te dvije opštine i obići značajne kulturno – istorijske spomenike. Najavljen je i prijem kod premijera Duška Markovića, a sjutra na Cetinju, u Muzeju novca, otvoriće i učestvovaće u međunarodnom simpozijumu.
S.ĆETKOVIĆ


Tramp uživa u uništavanju ideje jednakosti

Nobelovac je bio izrazito kritičan i prema američkom predsjedniku Donaldu Trampu i njegovoj odluci da prizna Jerusalim kao izraelsku prestonicu.
– Tramp uživa u uništavanju ideje jednakosti, mira, i svega onoga čemu normalan svijet teži. On pokušava da uništi sve dobre stvari. I, u tome zaista uživa. Ali, američka demokratija je snažna i ona mu se opire, baš kao i Evropa. Imam puno poštovanja prema bolu palestinskog naroda, ali ne treba dozvoliti da nas Trampova odluka dovede do dalje eskalacije tenzija između islama i zapadnog svijeta. Nadam se da neće doći do produbljivanja sukoba ova dva svijeta. Taj me sukob veoma brine. Po meni budućnost Turske je na Zapadu. U razvoju liberalnog društva i dobrog odnosa sa državama Zapada – istakao je Pamuk.