U Modernoj galeriji u Budvi otvorena je izložba radova našeg slavnog likovnog stvaaraoca Branka Filipovića Fila. Stvaralaštvo velikog majstora, prezentovano brojnoj publici kroz postavku „Sjećanja”, predstavio je istoričar umjetnosti i muzejski savjetnik mr Petar Ćuković.
Brojni posjetioci otvaranja izložbe imali su priliku da pogledaju dvadesetak slika ovog istaknutog jugoslovenskog slikara, rađenih tehnikom ulje na platnu i kombinovanom tehnikom. Izloženi radovi rađeni su u duhu enformela, pokreta u likovnoj umjetnosti kome je pripadao.
U ime JU Muzeji i galerije Budve, publici se obratila sociološkinja kulture i kustoskinja ove izložbe mr Senka Subotić, koja je istakla da je Filo Filipović svojim vizuelnim izrazom „objedinio je umjetničko i ideološko, dajući im tako subijektivne note i sadržaje, a time i naznačio pobunu protiv tadašnje situacije u umjetnosti”.
– Zbog takvih umjetničkih postupaka, enformel je na ondašnjoj likovnoj sceni, kao i u sredini u kojoj se razvijao, bio meta brojnih napada od strane intelektualne, umjetničke, a naročito političke elite onog vremena.“
Ona je uputila zahvalnost Umjetničkom muzeju na Cetinju, Muzejima i galerijama Podgorice, HG „Budvanska rivijera”, kao i Budvanima Dragani Ivanović i Nikoli Krapoviću, koji su ustupili Filipovićeva platna za ovu postavku..
Nakon nastupa učenika Škole za osnovno muzičko obrazovanje Sava Volikova, izložbu „Sjećanja” zbvanično je otvorio Ćuković, koji je i autor stručnog predgovora za katalog koji prati ovu izložbu. Ćuković je, između ostalog, rekao „iako u formalnom smislu Filo Filipović bio mnogo više đak Mila Milunovića nego Petra Lubarde, u suštinskom pogledu ovaj drugi je na njega izvršio mnogo snažniji uticaj”.
– Poetika Lubardina mu je mnogo bliža. Mnogi elementi Filovog slikarstva zapravo bi se mogli direktno povezati sa slikarskim shvatanjima Petra Lubarde. Ako je Lubarda neosporni otac našeg posleratnog modernizma i jednako nesporni začetnik ideje apstraktne slike, onda je Filipović u crnogorskoj umjetnosti prva sljedeća stanica na putu našeg modernizma, čovjek koji je u izvjesnom smislu pošao i korak dalje u razumijevanju slike kao autonomnog, čistog, autoreferencijalnog polja umijetničkog (z)bivanja – kazao je Ćuković.
U katalogu izložbu Ćuković je zapisao da „iako je tokom cijele umjetničke karijere Branko Filipović Filo imao čitav niz značajnih izlagačkih aktivnosti, od kojih je jedan veliki broj bio realizovan u inostranstvu, čini se, ipak, da je ta karijera posebno zablistala tokom osme decenije, u vrijeme burnih previranja kako na međunarodnoj tako i na domaćoj umjetničkoj sceni.
„No, iako je tačno da je Filovo slikarstvo prije slikarstvo strasti, instinkta, primarne, brze gestualnosti, negoli slikarstvo refleksije, ipak se ne može reći da je ono oslobođeno svakog prisustva i specifične racionalne kontrole, nekog principa višeg reda. Naprotiv, čini se da taj viši red na neki način obuhvata cijelu sliku, obuzdavajući njeno bujanje preko granice iza koje bi eventualno mogla da izmakne tajanstvenoj kontroli i da uđe u zonu haosa i entropije. Stoga se može reći kako Filove slike ne označavaju haos raspada, već mnogo prije dramu nastajanja. I čini se da se upravo baš ovdje, na ovom mjestu, krije i još jedna temeljna osobina njegovog stvaralaštva. To, naime nije slikarstvo negacije, nihilizma, mraka tame, tamne strane svijeta, to nije slikarstvo htonskih predjela i demonskih sila, to je slikarstvo vitalnosti, strasnog rasta, pozitivnih energija, herojske ljudske, ili pak, kosmičke drame, slikarstvo koje svoju duhovno-intelektualnu reference može pronaći u optimističkim projekcijama evropske humanističko-prosvjetiteljske tradicije”.
Izložba djela Branka Filipovića Fila trajaće do 5. aprila.
S.Ć.


Začetnik enformela

Branko Filipović Filo može pripisati uloga začetnika eformela, umjetničkog pravca na našim prostorima. Filo je, takođe, bio jedan od inicijatora posleratnog modernizma, a izlagao je u svim značajnim svjetskim gradovima i bio predstavnik Crne Gore na čuvenom venecijanskom Bijenalu 1990. godine, naglasila je, naglasila je mr Lucija Đurašković, direktorka Moderne galerije.