Knjiga „Ostrog (1666/1667) neimari duhovnosti u Danilovgradu” Milorada B. Boškovića predstavljena je u Centru za kulturu u Danilovgradu, pred brojnom publikom, prenosi sajt Mitropolije crnogorsko-primorske. Boškovićeva knjiga „Ostrog (1666/1667) neimari duhovnosti u Danilovgradu” objavljena je po blagoslovu mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, u izdanju Manastira Ostrog i IIK „Svetigora”.
Ispred organizatora promocije Boškovićeve knjige obratio se mr Ognjen Jovović, predsjednik Udruženja Bjelopavlića „Bijeli Pavle” iz Danilovgrada koji je istakao da je ovo prvo predstavljanje jednog Boškovićevog djela u zavičaju. Jovović je istakao da je Bošković sasvim preciznio iznio i sistematizovao građu i informacije vezane za Ostrog, Svetog Vasilija posebno u odnosu na Bjelopavliće i Crnu Goru što i potvrđuje prva rečenica ove knjige – „Niko toliko Bjelopavliće, danilovgradski kraj, Crnu Goru nije otvorio prema Evropi, Rusiji, slovenskom svijetu, niti svijet doveo nama kao Manastir Ostrog”. Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije je podsjetio da je na kraju Jovanovog Jevanđelja zapisano da ono što je sve izgovorio Hristos ne bi moglo stati u čitav svijet knjiga i kazao da je Manastir Ostrog jedna od tih Hristovih knjiga. Mitropolit je dodao i da ovo nije prva knjiga o Manastiru Ostrog, te da je od te činjenice važnije što u svetinju i dalje dolazi na stotine hiljada ljudi iz našega naroda kao i drugih naroda i vjera.
– Svaki od njih je zapisao u svom srcu nešto od onoga sa čim se tu susreo. To su lični susreti sa velikom tajnom koja se u Ostrogu događa ovih vjekova koji često i opredjeljuju ljudsku sudbinu i život – kazao je mitropolit Amfilohije, ističući da su u knjizi zapisane ličnosti značajne za Ostrog kao i zapisi onih koji su dolazili sa strane, sve živa svjedočanstva o tom sretanju ljudskih duša sa ostroškom svetinjom. Pored zapisa pojedinaca i istorijata Donjeg i Gornjeg manastira i svih učesnika u tom istorijatu, zapisa o arhitekturi, freskama, mitropolit je kazao da je sve u ovoj knjizi dragocjeno i zapisano na lijep, izvoran način i da se zato raduje što se pored ostalih knjiga koje se u naše vrijeme objavljuju našla i ova knjiga.
– Ono što je najznačajnije je to da se poslije skoro 400 godina, najveći sabori u Crnoj Gori i Hercegovini događaju upravo oko moštiju Sv. Vasilija – kazao je mitropolit, podsjećajući na proslavu praznika Sv. Vasilija u Ostrogu i litiju u Nikšiću. O knjizi je govorio i protojerej-stavrofor prof. dr Boris Brajović koji je istakao da je ova knjiga iznikla kao dokaz iz već davno potvrđenog iskustva da se samorazumijevanje čovjeka može situirati samo iz onih bestjelesnih sila vjere koje su stvorile evropsku kulturu i na njoj sagrađenoj evropsku civilizaciju. „Na tablicama te vjere, iskustava ispisane su stranice ove knjige Milorada Boškovića. Ostrog i Sv. Vasilije nijesu samo manastir i crkva, svetac i monasi, građevine, Liturgija, nego su način otkrivanja Božije istine kroz njih i svetitelja, odnosno kroz nas ili one ko o njima i manastiru misli, promišlja i piše kao što je autor ove knjige učinio”, kazao je Brajović, inače recenzent knjige. On je istakao da se ova knjiga može nazvati i „Neimari zavjeta” jer Bošković nastavlja testamentalnu tradiciju svojih predaka i govori ne toliko o onome što je bilo, koliko o onome što smo i ko smo.
Drugi recenzent, prof. dr Svetislav G. Popović, dekan Arhitektonskog fakulteta u Podgorici, kazao je da je ovaj prostor pružao neponovljiv doživljaj svjetskim umjetnicima, a naročito arhitektama koji su nalazili inspiraciju u jedinstvenosti arhitektonskog oblika koji se rađao iz vertikalne litice, visoko na planini Ostroške grede i kao takav, poslužio je za oblikovanju drugih prostora. Otvori na manastiru, koji su spontano nastali na licu manastirskog zdanja iz potrebe zaštite u teškim vremenima, postali su tema izučavanja putnika namjernika koji su kasnije postali imena u svjetskoj arhitekturi. Zahvaljujući se prisutnima, Bošković je istakao da je i danas Ostrog najveće svetilište slovenskog juga, mjesto nade gdje se sabiraju ljudi svih vjera i nacija, svi različiti a opet srodni. Istorija Ostroga se nije završila, ona se svakodnevo zbiva i neprekidno teče. I ovog trena na Ostroškoj gredi iznad Bjelopavlićke blagoslovene zemlje ukrštaju se vjetrovi i povezuju vjekovi, dodao je Bošković. On je istakao da se nikada ništa u istoriji Crne Gore sa toliko požrtvovanja nije branilo kao Manastir Ostrog, i sa toliko posvećenosti čuvalo kao mošti Sv. Vasilija i da je Ostrog predanje iz kojeg je izraslo sve najbolje u evropskoj kulturi.
– Ostrog je zlatna grana duhovnosti, kulture. Bez Ostroga bili bismo siromašni a sa njim smo baštinici – rekao je Bošković i istakao da je Ostrog zapravo osvajanje slobode.
Moderator ovog nadahnutog sabranja u Bjelopavlićima bio je protojerej Nikola Pejović.
PRIREDILA:Ž.J.

Obnova manastira

Mitropolit Amfilohije se posebno osvrnuo na obnovu Ostroga u naše dane.
– Obnova je adekvatna duhu Svetoga Vasilija. Čudo Božije je to koliko je ovaj narod obnovio i sagradio (oko 700 crkava) u poslednjih dvadesetak godina u Crnoj Gori. Jedna grupa to naziva devastacijom kulturnog blaga Crne Gore – rekao je mitropolit ističuće neslaganje sa tim i istakao posebno obnovu Manastira Stanjevići koji ove godine proslavlja 680 godina postojanja. On je istakao i da sve što se gradi na svetim ličnostima, pamćenju, njihovim moštima i djelu ostaje i o njima se uvijek piše, što svjedoči i ova knjiga.