Saga o gradskom vodovodu za Zetu, projektovanom za 20.000 stanovnika, nastavlja se ovih dana u epizodi – suve česme na +40 stepeni. Iz slavina ispadaju slike sa rezervoara Orlovina, u jeku predizborne kamapanje, 14. maja prošle godine, Vladana Vučelića, direktora Vodovoda te bivšeg i sadašnjeg gradonačelnika Miomira Mugoše i Slavoljuba Stijepovića kako posmatraju opremu i objekat koji je trebalo da stavi tačku na ovaj problem. Vučelić je tada saopštio da će kompletna rekonstrukcija vodovodne mreže u Gradskoj opštini Golubovci biti završena do polovine juna 2014.
-Orlovina je kapaciteta dvije hiljade metara kubnih. Pri kraju smo izgradnje kompletnog vodovoda na teritoriji Zete. Od 60 kilometara primarne mreže trenutno je završeno skoro 55, dok ćemo ostalo završiti za 15-ak dana. Dosadašnji radovi su koštali preko deset miliona eura – saopštio je Vučelić 14. maja prošle godine.
Da će svi mještani Zete ove godine dobiti vodu na svečanoj sjednici povodom 8. februara, Dana Gradske opštine Golubovci dao je obećanje Dušan Radonjić, predsjednik GO.
-Godina ispred nas će biti godina u kojoj ćemo stvoriti uslove da voda iz vodovoda potekne kroz slavine svakog zetskog domaćinstva - saopštio je Radonjić na svečanoj sjednici.
A onda je u martu ove godine nova epizoda- za sve što je urađeno nema upotrebne dozvole.
Konstataciju sa početka priče potvrđuje odbornik Demokratskog fronta Drago Klikovac koji kaže da vode nema u Gornjoj Zeti – Botunu, Mahali, Balijačama, Ljajkovićima, Srpskoj, Mojanovićima, Mitrovićima... On ističe da ostala sela u Zeti imaju loš pritisak, a da su bunari presušili.
-U zadnjem periodu u kompletnoj Zeti je loš pritisak, toliko vode imamo da se kupatila ne mogu koristiti. Najgore je u gornjim dijelu Zete gdje su bunari presušili, a vode nemaju ni da napoje stoku.Uzrok ne znamo, ne mogu se neki ljudi pravdati da se voda neracionalno koristi, jedino ako su oni kojima su bunari presušili prikopčali se na vodovod. Drugo postoji mogućnost da su iz Vodovoda smanjili pritisak u Zeti da bi grad imao vode. Zbog presušenih bunara krivac je Geneks i Bemaks koji eksploatišu šljunak. Oskudica vode je u čitavoj Zeti, a pogotovo je ugrožena poljoprivreda i stočni fond u Gornjoj Zeti – rekao je Klikovac.
Vode u Mahali ima samo onaj ko ima dubok bunar kazao je Slobodan Klikovac, mještanin. On kaže da je vodovod kroz selo prošao ali na vodu sa njega ne mogu računati.
- Ko ima dubok bunar, taj ima i vode. Mi od kad smo ga produbili nemamo problema sa vodom, a oni koji su ostali na normalnoj dubini, ko što se radilo prije mnogo godina njima su bunari sigurno presušili. Obzirom da imamo cijevi i motor koji vodu pumpa napolje, jedini problem se javi kad nam nestane struja jer tad hidrofor ne radi. Voda nam ne presušuje zasad ali nam prijeti opasnost jer korito rijeke Cijevne kopaju sve dublje a to utiče na podzemne vode. To hitno treba da se zaustaviti - kaže Klikovac.
On ponavlja da je izgrađen vodovod, ali vodu još nijesu dobili.
- Cijevi su sve postavljene, sve je kao završeno a vode nigdje. Koliko sam čuo nije tehnički primljen ovaj vodovod, ko zna. Kad nam je voda najpotrebnija nema je . Da smo čekali na gradsku vodu evo ni do sada je ne bi dočekali, tako da smo produbili bunare i sad smo mirni, imamo i da navodnjavamo. Naši nadležni vjerovatno čekaju naredne izbore, da nas prikopčaju, ili da nam nešto obećaju, ko zna. Tako to kod nas funkcioniše - kaže Klikovac.
Kad na dva mjeseca ljeti Milorad Stanović dođe iz Francuske, računa samo na vodu iz bunara jer vodovod ne funkcioniše.
- Komšije imaju problema sa vodom jer su presušili bunari. Ja nemam taj problem jer mi je bunr iskopan na 18 metara, pa ne bi trebalo da mi zafali. Gradsku vodu nemamo uopšte, sve je napravljeno, sprovedeno do svake kuće ali nema vode. Mislim da to uopšte nije u redu, evo godinu dana od kako su postavili cijevi, sve sproveli, a nema vode, ni sat mi stavili nisu. Uopšte taj vodovod ne funkcioniše, treba pitati vlast ili nadležne iz Vodovoda zašto nemamo vode - pita se Stanović.
Stanović dodaje da su do groblja u Mahali vodu sproveli prije deset godina, ali odatle do njihovih kuća, ni do dan danas.
I predsjednici mjesnih zajednica su upoznati sa problemom nedostatka vode. Predsjednik MZ Mataguži Budimir Grbavčević, kazao je da su bunari u selu presušili, te da mještani prave nove bušotine.
- Vode na gradskom vodovodu nema, a bunari su prazni. Dio sekundarne mreže koju je radio Tošković još nije završen. Mještani treba da vuku i do 500 metara da bi se prikopčali, a to su veliki troškovi. Inače, vode nemamo. Vodu sada mještani dovode iz Golubovaca i Tuzi i tako se snabdijevaju. Još niko nije preko mjesne zajednice tražio cisterne. Vodovod će valjda naći neko rješenje za ove ljude – rekao je Grbavčević.
Prazni su bunari i u Ljajkovićima, ali kako tvrdi Slobodan Kumburović, predsjednik MZ Gornja Zeta, na vodovodu vode ima.
- U bunarima nema vode, ali u Ljajkovićima na česmama ima. Veliki broj bunara je presušio, vjerovatno jer je vodostaj niži – smatra Kumburović.
Jagoš Šato Klikovac, predsjednik MZ Mahala i Mojanovići, kaže da se ne žale na pritisak jer zasad mašine u domaćinstvima mogu raditi.
- Kod nas vode ima, ali je loš pritisak. Ne možemo se žaliti ni na to, jer su nam kupatila u funkciji i sve mašine za sad mogu raditi. Tačno je da pritisak kao zimus – ističe Klikovac. S.R.- A.D.
Direktori Vodovoda nedostupni
Zašto su mještani pojedinih zetskih sela bez vode sa gradskog vodovoda i kako će sankcionisati prekomjernu potrošnju probali smo da saznamo od Vladana Vučelića, izvršnog direktora Vodovoda i Filipa Makrida, tehničkog direktora. Ni Vučelić ni Makrid nijesu odgovarali na telefonske pozive.
Početkom nedjelje Filip Makrid je za naš list rekao da je to generalno problem svake godine sa Gornjom Zetom, gdje ljudi imaju malo veća poljoprivredna imanja pe dolazi do prekomjerne potrošnje zbog zalivanja. On je objasnio da u popodnevnim satima drastično pada pritisk u Gornjoj Zeti i određenim djelovima Donje Zete. Makrid je najavio da će se tim problemom pozabaviti poslije 15. jula, kada se vrati sa odmora.