Odavno neka odluka nije izazvala bukvalno pometnju a i negodovanje kao Odluka o naseljima i granicama naselja na teritoriji Glavnog grada. U principu trebalo je samo da se dopuni ona iz 2012. godine zbog zahtjeva MUP-a jer u registrima prebivališta postoje 23 naselja koja nijesu obuhvaćena odlukom. Glavni grad je formirao radni tim, oni su obilazili naselja, vukli granične linije ili ih prepisivali iz starih dokumenata zbog čega je odluka puna grešaka. Nezadovoljdstvo urađenim kulminiralo je u GO Tuzi koji su potom usvojili svoju odluku o naseljima i granicama. Desio se i nonsens kada je ona na sjednici gradskog parlamenta 5. februara usvojena sa svim greškama - uz zaključak da se ne objavljuje u Službenom listu sve dok se one ne isprave i to verifikuje Odbor za statut i propise. Ovom radnom tijelu juče su dostavljene pisane primjedbe o kojima se nije raspravljalo, već je radnoj grupi koja je zadužena za izradu elaborata o naseljima dat rok do ponedjeljka da ih razmotre i predlože da li se prihvataju ili ne. Tada će biti poznato da li se prihvataju primjedbe koje se odnose samo na greške u toponima ili i one u granicama.
Jedan od onih koji kaže da neće dozvoliti da Zeti otmu Vranj i Vladne je Ranko Anđušić, član glavnog odbora DNP-a.
-I Vranj i Vladne su 1957. godine bile na zetskoj teritoriji tako da je sve ostalo nepojmiljivo. To dobro znaju komšije Tuzani, da je to bilo naše i da tako treba da bude. Ako pod pritiskom Podgorice i oni moraju da zatraže nešto od nas, onda igraju na kartu koja nije korektna. Mi ćemo tražiti Vranj i Vladne i sve što je 1957. godine po katastru pripadalo Zeti. Svih ovih godina trpimo teror Podgorice zbog teritorije, a sa komšijama Tuzanima želimo korektan odnos jer smo ga imali i 1941. godine kada je bilo najteže – rekao je Anđušić.
Anđušić objašnjava da su te godine granice Zete bile most na Cijevni kod Kuća Rakića i most na Morači.
-Kada govorimo o mostu na Cijevni tu se podrazumijevaju Kuće Rakića, a na Morači Dahna, Dajbabe i dio Zabjela. Ne damo ni Kuće Rakića, jer je jasno da pripadaju nama. Tuzi neka se pružaju gdje hoće, a Kuće Rakića su Zeta, kome milo, kome drago – ističe Anđušić.
Svako bježanje od katastra iz 1957. godine je zločin i neko bi trebalo da odgovara zbog toga, smatra Anđušić.
-Ti koji sada crtaju neke druge granice, kakve odgovaraju Podgorici i Tuzima treba da odgovaraju jer ne poštuju stara dokumenta. Pravo činjenično stanje je zapisano 1957. godina, sve ostalo nije validno, ali oni crtaju jer papir može sve da trpi. Sa nama pokušava da se igra vlast, DPS, Slavoljub Stijepović, gradonačelnik, a pokušao je i Miomir Mugoša, bivši gradonačelnik. Sve su to igrači koji su odigrali utakmicu i od Zete napravili ovo što su napravili. Da je pravde od Zete bi živjela cijela Crna Gora. Mi imamo potencijal i zlatne kvadrate zemljišta, ali imamo komšije koji želi našu teritoriju da okupiraju – ističe Anđušić.
Ranko Anđušić objašnjava da je Opština Zeta status izgubila 1957. godine. On ističe da njima pripada KAP i Plantaže, Bemaks, dvije šljunkare...
-Imamo dva „rudnika” Cijevnu i Moraču, Skadarsko jezero. Sve je to naše. Granice prema Podgorici postavljene su još prije 150 godina, a prema Tuzima 1912. godine. Svaka priča o granicama Zete, Tuzi i Podgorice proističe iz toga što Podgorica želi da dio teritorije prisvoji i da podijeli Zetu, te da jednu trećinu zlatne zemlje pripoji sebi. Granice su bile jasne u doba kralja Nikole, bivše Jugoslavije, u Titovo vrijeme i sad su došli neki koji uzimaju sebi za pravo da mogu da odvoje dio teritorije. Ta teritorija je toliko vrijedna da se ona mjeri u milijardama i ne damo je – kaže Anđušić.
A.D. - N.S.
Pogriješili Mariće i Maroviće
Mjesna zajednica Gradac je dostavila primjedbe koje se odnose na greške u toponimima. Pogriješena su imena zaseoka u selu Buronji pa umjesto Miracine treba da piše Miračine, umjesto Đeljačina treba Đelačina, a umjesto Razdri treba da piše Razdrt. Umjesto Marića gomile treba da piše Marovića gomila, umjesto Kranjiške Kamenice treba da piše Krnjička Kamenica, a umjesto Klopučnika treba da piše Klobučnika. U Draževini umjesto Relejskog vrha treba staviti Releški vrh, a umjesto Razdrata treba da piše Razdrt. Umjesto Pratuškog dola treba da piše Bratoški do, umjesto Vojnog brada treba da piše Vojni brijeg, a umjesto Arveh dolova treba da piše Ravanije dolovi. Umjesto Ubaca treba da piše Ubalac, nije Zeljivod nego Željivod, nije Rakija nego Raklja, nije Plaženova luga nego Plaćenov lug, nije Đalić nego Đalci, nije Rešulja nego Rešnja, nisu Reljezi nego Relezi, nije Ludenica nego Rudenica. U Parcima nijesu Matovića gomile nego Marovića gomila, a zaseok u Relezima nije Rešulja već Rešunja. Kirivo vrh treba da se ispravi u Krivi vrh.
Dahna pripojena Dajbabama
Odboru za statut primjedbu je dostavila MZ Fundina koja je navela da je trebalo nabrojati sve zaseoke koji čine selo - Kakaricka, Rašovići, Ljuari, Premići, Gornji Brijeg, Donji Brijeg, Ledine, Lopari, Gubov Dol i Negotin. Predjsednik MZ Momišići Markiša Đurović je naveo da je u odluci naznačeno da se granica naselja spušta od vrha Malog brda, Bregalničkom ulicom od Ulice Jola Piletića. On je ukazao da su zaboravljene zgrade na Malom brdu, te bi granica trebalo da ide od vrha Malog brda prema novom pješačkom mostu, a zatim obalom Morače do Vezirovog mosta.
Branka Bešović, odbornik Demosa, ukazala da je iz odluke kao naselje izostavljena Dahna, te da je ona pripojena Dajbabama. Dragan Ivanović (SNP) je ukazao da su pogriješene granice Zlatice, Doljana, Opasanice. On je ukazao da iz odluke treba brisati naselje Vidijenje jer ono pripada Zlatici, treba brisati Sjenice jer one pripadaju Doljanima, zatim Račice jer one pripadaju Doljanima , ali i Gornje Stravče.
Radna grupa treba da se izjasni i o greškama u nazivima naselja u Tuzima, ali i o zahtjevu MZ Donja Gorica koja traži da im se vrate vjekovne granice kako potpisuju zahtjev Miomir M.Mugoša, predsjednik MZ.