Najveći proizvođač trešnje u Malesiji Anton Siništović sredinom maja očekuje prvu berbu u voćnjaku koji je zasadio prije pet godina. Kako navodi, za puni rod trešnje, treba da prođe otprilike šest godina ali da u zavisnosti od tla, sorte i podneblja to može biti i ranije, što je slučaj sa njegovim zasadima.
- Prije pet godina sam zasadio oko 200 stabala trešnje, sorte „ređina” koja se pokazala kao jako dobra. Tad sam od Ministarstva poljoprivrede dobio subvencije, 50 odsto od uloženog novca i nisam se pokajao. Prošle godine sam već mogao ubrati po nešto ali za prijatelje, porodicu, dok ove godine, oko 15. maja očekujem da ću po stablu moći ubrati i do 20, 30 kilograma, što nije malo. Ipak, kad bude pun rod računam da ću i do 200 kilograma moći da uberem. To je već prava količina za izaći na tržište. Voli i Franca su glavni za otkup i znam da neću imati problema jer nikad i nemam kad imam dobar proizvod - navodi Siništović.
Da ne bi rizikovao, Siništović je prije zasada odnio zemlju u Intitut da se ispita koja podloga uz sortu „ređina” bi najbolje išla.
- Rekli su mi da jedino divlja podloga može odgovarati i to „margila”. Tako da bilo ko da poželi da se bavi trešnjom, mora znati da prije sadnje trebaju sve parametre sagledati. Dušići su dobro podneblje za poljoprivredu samo ne treba raditi sve i po svaku cijenu. Trešnja je zahvalna, ne zahtjeva ogromnu pažnju, dva, tri prskanja u toku godine. Nema bojazni od bolesti, prska se samo radi mušica i uvijenosti lista, ništa drugo. Sistem za navodnjavanje je takođe bitan, postavio sam neki novi sa malim prskalicama koji je za nju puno bolji iako je skuplji od sistema „kap za kap” koji je uobičajen - priča Siništović.
Među trešnjama je postavio i pčele koje su dobre zbog oprašivanja.
-Imam dva vinograda još ispred kuće o kome isto treba voditi računa jer nije lako baviti se poljoprivredom, rizik je, pogotovo zbog klimatskih promjena koje nikad ne možete predvidjeti. Prošla je godina za lozu na primjer bila odlična, pretprošla nikakva, rod loš kvalitet još lošiji, ali to sve treba uzeti u obzir. Zato sam ove godine htio ali nisam imao vremena da pokrijem vinograd. Tu će isto trebati dosta ulaganja, oko 40.000 eura ali po principu bolje spriječiti nego liječiti se isplati – kaže Siništović.
Siništović navodi da od povrća gaji samo papriku jer je ona najisplativija, te da ima 12 plastenika pod zasadima paprike. Većinom je to sorta „istra”, a probaće nove sorte šilje paprike, jedna iz Amerike, druga iz Mađarske. S.R.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
