Glavni grad moraće da isplati jednom službeniku Uprave lokalnih javnih prihoda 14.092 eura zbog naknade materijalne štete koja se ogleda u razlici zarade koju je primila i one koju je trebalo da primi od 23. avgusta 2008. godine do 1. februara 2014. godine, presudio je Viši sud. Njoj će biti isplaćena i naknada za troškove postupka od 1.280 eura, koje će Glavni grad morati da uplati u roku od osam dana od pravosnažnosti presude.
Pred sudovima su brojne tužbe zaposlenih u Glavnom gradu koje su pokrenute zbog, kako tvrde, nezakonitih isplata zarada u dugogodišnjem periodu.
U ovom slučaju Osnovni sud je presudio u korist službenika Vaske Rajković na šta se drugostepenom organu žalio Glavni grad. Viši sud odbio je žalbu kao neosnovanu i potvrdio presudu prvostepenog organa. U presudi Višeg suda koju potpisuje Verica Sekulić, predsjednik vijeća sudija objašnjeno je zašto je žalba Glavnog grada odbijena.
U presudi piše da je službeniku do 1. februara 2014. godine za radno mjesto samostalni savjetnik za utvrđivanje poreza na nepokretnosti u Upravi lokalnih javnih prihoda zarada isplaćivana po obračunskoj vrijednosti koeficijenta 4,90.
-V.R. je 1998. godine zasnovala radni odnos u Glavni grad na neodređeno vrijeme. Rješenjem od 21. marta 2005. godine, koje je donijeto na osnovu Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Uprave lokalnih javnih prihoda, raspoređena je na radnom mjestu viši savjetnik za naplatu poreza na nepokretnosti, i tim rješenjem je određen koeficijent od 3,96 uvećan za osam odsto po osnovu minulog rada. Utvrđeno je da joj je za period od 23. avgusta 2008. godine do 1. februara 2014. godine isplata zarade vršena po koeficijentu 4,90, a da je trebala biti obračunavana po koeficijentu 6,37. Vještačenjem finansijske struke je utvrđeno da je razlika zarade koju je primila i zarade koju je trebalo da primi od 23. avgusta 2008. godine do 1. februara 2014. godine, vezana za ukupan iznos od 14.092 eura – navodi se u presudi.
Viši sud je utvrdio i da Glavni grad u ovom periodu nije uskladio akte o unutrašnjoj organizaciji, koji predstavljaju osnov za raspoređivanje lokalnih službenika i namještenika u zvanje i platne razrede, sa važećim propisima.
-U situaciji kada je za platni razred u koji je razvrstano zvanje državnog ili lokalnog službenika, odnosno namještenika zakonom utvrđen veći koeficijent, a nadležni organ nije donio rješenje o novom koeficijentu u skladu sa zakonom, što je bio dužan da učini po službenoj dužnosti, državnom ili lokalnom službeniku odnosno namješteniku pripada pravo na isplatu fiksnog dijela zarade prema koeficijentu utvrđenom zakonom. U prilog tome je i pravni stav Vrhovnog suda od 21. decembra 2015. godine. Bez osnova su navodi žalbe Glavnog grada da nijesu ispunjeni uslovi da V.R.traži sudsku zaštitu, jer nije koristila postupak za zaštitu svojih prava, iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima – navodi se u presudi.A.D.-N.S.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.