Nijedna lokalna samouprava u Crnoj Gori nije uvela novi namet - komunalnu naknadu jer za to još nijesu dobile saglasnost Vlade. To znači da su kase svih 23 opština tanje za određena novčana sredstva koja bi kao prihod bila iskorišćena za finansiranje zajedničke komunalne potrošnje- za atmosfersku kanalizaciju, uređenje parkova, dječjih igrališta, autobuskih stajališta, za javnu rasvjetu, održavanje opštinskih puteva, korita vodotoka, parkinaga, javnih toaleta i azila za napuštene životinje. Većina opština u Crnoj Gori budžetom za ovu godinu planirala je određena novčana sredstva kao prihod od komunalne naknade. Tako je Podgorica planirala da od komunalne naknade prihoduje 1.300.000 eura, Bar i Tivat po milion eura.
Da nijedna lokalna samouprava nije uvela komunalnu naknadu potvrdio je Refik Bojadžić, generalni sekretar Zajednica opština Crne Gore.
- Koliko ja znam nijedna opština u Crnoj Gori nije uvela komunalnu naknadu jer još nijesu dobile saglasnost Vlade i to ne zbog toga što je nešto sporno, već vjerovatno zbog nekih prioriteta koje je Vlada imala u odnosu na ovo. Neke opštine su već podnijele zahtjeve ka ministarstvu odnosno Vladi za saglasnost - saopštio je Bojadžić.
Bojadžić kaže da će sve opštine morati da prođu zakonsku proceduru i da u gradskom parlamentu usvoje odluku o uvođenju novog nameta.
-Sve opštine će po zakonu morati da prođu proceduru, a to je da u gradskom parlamentu donesu odluku o uvođenju komunalne naknade tek kada dobiju saglanost od Vlade. Po zakonu, pravo i obaveza svih opština je da od 1. januara ove godine uvedu komunalnu naknadu. Opštine mogu primijeniti naknadu, uvesti je i naplaćivati tek od momenta donošenja odluke u skupštini opštine - naveo je Bojadžić.
Sve opštine morale su 1. januara ove godine uvesti novi namet koji bi plaćali svi vlasnici stambenog i poslovnog prostora, garaža, pomoćnih i montažnih objekata na osnovu Zakona o komunalnim djelatnostima. Zakon o komunalnim djelatnostima je stupio na snagu 17. avgusta, a počeće da se primjenjuje nakon 18 mjeseci, odnosno početkom 2018. godine, osim što se namet koji predviđa počinje primjenjivati od 1. januara 2017. godine. Upravo ustavnost i zakonitost te norme je i predmet provjere pred Ustavnim sudom po inicijativi Demokratske Crne Gore.
Uvođenje novog nameta naišlo je na opšte negodovanje javnosti. Sredinom decembra prošle godine Unija slobodnih sindikata Crne Gore od Časlava Vešovića, predsjednika Socijalnog savjeta Glavnog grada, tražila je da podnese inicijativu za ispitivanje ustavnosti Zakona o komunalnim djelatnostima koji propisuje obavezu duplog plaćanja jedne te iste usluge za građane kroz komunalnu naknadu. Nekoliko dana nakon toga preispitivanje dva stava člana 58 ovog zakona tražili su poslanici Demokratske Crne Gore.
Na osnovu odluke koju je pripremio Glavni grad ali i sve ostale lokalne samouprave propisano je da će komunalna naknada obračunava po kvadratu objekta, odnosno nepokretnosti, a za sve obveznike ona će biti u rasponu od dva do tri i po centa po kvadratu, u zavisnosti od lokalne samouprave. Plaćaće je vlasnici stambenih, poslovnih, garažnih i pomoćnih prostora, obračunavaće se na mjesečnom nivou i izdavaće se na posebnom računu.
Generalni sekretar Zajednice opštine Crne Gore ranije je objasnio da su naknadu od dva do tri i po centa po kvadratu predložili u zavisnosti od uređenosti opštine.
-U nekoj opštini imate kompletnu infrastrukturu pa su troškovi značajni za njeno održavanje, dok u drugim lokalnim samoupravama imate samo osnovne infrastrukturne objekte pa će njima naknada biti manja. Na primjer, za stan od 100 kvadrata, ukoliko je komunalna naknada dva centa, vlasnik će mjesečno plaćati dva eura koja će se slivati u budžet opštine. To ne bi bio veliki teret za građane, a biće veliki prihod za opštine jer imaju veliki broj obveznika. Sredstva koja će biti prikupljena od komunalne naknade su namjenska i mogu se koristiti samo za finansiranje vršenja poslova zajedničke komunalne potrošnje - saopštio je ranije Bojadžić.
N.S.